Topljenje Arktika izmeniće uslove osvajanja priobalnog pojasa
Arktik se topi. Za trideset godina obim letnjih santi u Severnom Ledenom okeanu smanjio se tri puta. Po mišljenju eksperata, za 20 godina severna mora preko leta će biti potpuno oslobođena od leda. A do 2060. godine Arktik može uopšte da ostane bez ledenog pokrivača. Za kompanije koje vade naftu i gas u moru otvaraju se primamljive perspektive. Naglo će se smanjiti rizici od izlivanje nafte pod ledom u slučaju tehnogenih havarija. Može se uštedeti i na izgradnji flote ledolomaca i skupih tankera, bez kojih je nemoguće u složenim ledenim uslovima. Ali topljenje leda na Arktiku će stvoriti i svoje probleme, upozorio je u intervjuu za Glas Rusije rukovodilac programa Fonda divlje prirode Klima i energetika Aleksej Kokorin.
Razaranje ledova, lednika, dovodi do formiranja ledenih santi. A to je vrlo opasan objekat za susret za brodovima. Biće potreban vrlo dobar sistem praćenja santi. To je još jedna opasnost koja govori o tome da privrednom osvajanju Arktika ne treba prilaziti sa golim optimizmom.
Sa mišljenjem ekologa delimično se slaže direktor Fonda za energetski razvoj Sergej Pikin.
Zaista će biti jednostavnije osvajati Arktik. Po svojim klimatskim karakteristikama on će biti, na primer, kao priobalni pojas Severnog mora. U Severnom Ledenom okeanu tehnologije eskpluatacije će biti uporedive sa onima koje se sad koriste u Severnom moru. Ali ne mislim da je sve tako prosto i može da se sačeka 2060. godina, a zatim da počne da se ulaže u Arktik.
Sergej Pikin kao potvrdu navodi sledeći argument.
Zbog topljenja leda podizaće se i nivo Svetskog mora, desiće se promene pravca raznih struja. Zato nije činjenica da ćemo konačno dobiti povoljne uslove za životnu delatnost na Arktiku. Sa druge strane, može da se ispostavi tako da, recimo, Evropa bude nepovoljna za život i da se svi presele u Arktik. Mi vidimo da vreme postaje ne toplije, već prosto promenljivije. Sada se ledovi otapaju, ali sa istim uspehom za nekoliko decenija može da se pojavi suprotna tendencija. To za sada niko ne može da predvidi. Ekolozi, kao i meteorolozi, 90-i godina upšte nisu prognozirali zagrevanje na planeti.
Međutim zagrevanje je već dovelo do otapanja večitog leda u svernim širinama. Po rečima Alekseja Kokorina, zbog toga Rusija godšnje gubi do 30 kvadratnih kilometara teritorija. Radi se o tome da što ima manje leda u Arktiku, to je više otvorene vode i talasa. Uz to povećanje temperature i jačanje vetra naglo intenzivira eroziju obalske linije. Eksperti izražavaju mišljenje da se zbog otapanja večitih ledova velike teritorije Rusije mogu pretvoriti uskoro u močvaru. A u takvim uslovima krajnje je problematično živeti, kao i vršiti privrednu delatnost. Tako da ako naglo zagrevanje na Arktiku i omogući da se smanje troškovi za ekspluotaciju priobalnog pojasa, uvećaće se možda sredstva koja će morati da se troše na isušivanje močvara.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/U.S. Geological Survey/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















