Slobodna elektronska reč
Na Dan slobode govora na Internetu koji se obeležava 12. marta, obično se glasnije čuju diskusije o granicama ove slobode. Slučajeva zloupotrebe slobode elektronske reči ima mnogo, govore eksperti, mada to nije povod da se odustane od takvog javnog blaga kao što je sama sloboda dostupa Mreži.
Dan slobode govora na Internetu obeležava se svega 4 godine. Utvrdila ga je međunarodna organizacija Reporteri bez granica pod patronatom UNESKA. Ali tada, 2008. godine, još je malo ko do kraja bio svestan koliko ogormnu eksplozivnu snagu poseduje Internet i najviše glasniji njegov deo – blogosfera. Danas eksperti ponekad nazivaju društvene mreže i blogove građanskim medijima, primećujući da po brzini i snazi reakcije na događaje blogosfera ponekad ne zaostaje za tradicionalnim medijima. I najpoznatiji primer uticaja elektronske reči na politiku: društvene mreže glasno su odjeknule za vreme „arapskog proleća“. U mnogome one su bile centar organizacije i koordinacije delovanja ustanika.
U rusiji su se društvene mreže i blogosfera pretvorili u ozbiljnu javnu tribinu i za aktuelnu vlast i za opoziciju za vreme dve predizborne kampanje – parlamentarnu u decembru i predsedničku početkom marta. Sloboda govora na Internetu očigledan je znak civilizovane demokratske države, podvlači bloger Anton Nosik.
Slobodu govora treba razmatrati van konteksta jednog dana. To je svesna neophodnost svih dana u godini. Nesloboda govora u svakom slučaju ugrožava normalnu ljudsku egzistenciju. Protivnici slobode govora na Internetu žele da pretvore demokratsku državuu totalitarnu kloaku.
Između ostalog, tamo gde postoji sloboda, uvek se pojavljuje iskušenje da se ona zloupotrebi. Na namipulaciju slobodom elektronske reči niz zemalja odgovorio je cenzurom Interneta, a ponekad i hapšenjima blogera koji su najvatreniji opozicioanri. Ka odgovor na takvu svojevrsnu filtraciju informacija Reporteri bez granica nazvali su svoj spisak neprijatelja Iterneta. Sada su na njemu Mjanma, Kina, Kuba, Iran, Severna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Turkmenistan, Uzbekistan i Vijentam.
Novoizabrani predsednik Rusije Vladimir Putin zalaže se protiv cenzure u mreži. Blokirati i cenzurisati Internet je nemoguće, inače će on izgubiti svoj smisao, govori ministar za veze i masovne komunikacije Igor Ščegolev.
Istovremeno mnogi eksperti primećuju da zloupotreba slobode onlajn izražavanja navodi da se zamislimo o formiranju pojedinih mehanizama regulisanja Interneta kako bi se osigurali njegovi korisnici. Načini zaštite mogu da budu najrazličitiji – od samoregulacije profesionalnog udruženja o kojem govori pre godinu dana formirana ruska Liga bezbednog Interneta, koja objedinjuje velike IT- kompanije, operatere mobilne veze i internet-resurse, pa do stroge zakonodavne borbe protiv sumnjivog sadržaja.
Boreći se za slobodu govora na Internetu, treba se pridržavati kompromisa između slobode kretanja u Mreži i bezbednosti boravka u njoj, smatra internet-analitičar Iljja Sačkov.
Svaki pravobranilac koji govori o slobodi govora na Internetu treba da ima u vidu da je bezbednost kompromis između slobode i rizika koji može da bude izazvan nekim kontentom. Imam u vidu ne politički kontent, već dečiju pornografiju, štetni softver, sajte prevaranata. Ove resurse apriori treba zatvarati.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Ed Yourdon/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »
















