Početna stranica > Novosti

Proslava Vaskrsa

Proslava Vaskrsa
15.04.2012. god.
Danas se obilježava Vaskrsenje Hristovo, hrišćanski praznik nad praznicima koji je osnova novozavjetne propovijedi i vjere u spasenje.

Proslava Vaskrsa počela je ponoćnim bogosluženjima u crkvama, a nastavlja se svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se uz molitvu i čitanje Jevanđelja objavljuje najveća radost hrišćanskog svijeta.
Ponoćnu vaskršnju liturgiju u Hramu Svetog Save na Vračaru služio je patrijarhov vikarni episkop hvostanski Atanasije.
Srbski patrijarh Irinej služi svečanu jutarnju uskršnju liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu.
Liturgiji pored velikog broja građana prisustvuju premijer Mirko Cvetković, zamjenik premijera i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar vjera i dijaspore Srđan Srećković, šef diplomatije Vuk Jeremić, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar.
Patrijarh Irinej je u Vaskršnjoj poslanici pozvao vjernike da se  neprestano mole za braću i sestre na Kosovu i Metohiji.
"Molimo ih da nikada ne klonu duhom i da ostanu verni svojoj pravoslavnoj veri na svom i našem pradedovskom ognjištu", poručio je patrijarh.
Centralna proslava Vaskrsa na Kosovu i Metohiji održava se u hramu Svetog Dimitrija u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice gdje liturgiju služi episkop Raško-prizrenski Teodosije uz sasluženje sveštenstva.
Prva molitva služi se pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put poslie Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja oglašavaju prva zvona.
Vaskršnjim obredima prethodi unošenje plaštanice sa Hristovog groba, koja je na Veliki petak iznecena pred oltar i koju vjernici cjelivaju u dane najveće hrišćanske žalosti.
Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je sveti apostol Pavle čija je propovijed osnažila i usmjerila novozavjetnu vjeru.
U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobiedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama, "Mariji Magdaleni i drugoj Mariji", saopštio anđeo blagovjesnik Gavrilo.
"A lice njegovo bijaše kao munja i odijelo njegovo kao snijeg", zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na "grobnom kamenu" i pokazuje prstom na prazan grob.
"Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao", zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima koja se završavaju porukama nove vjere čiju propovijed nastavljaju Hristovi apostoli.
Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine) koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljećhe ravnodnevnice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.
Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog Vaskrsenja. Poznato je, takođe, da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresenje najavili starozavjetni proroci koji će, kako propovijeda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.
U knjizi Otkrivenja Jovanovog kojom se završava Novi Zavjet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov kome se nadaju Hrišćani.
Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Vjernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Prvo obojeno jaje ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".
Na pravoslavnim vaskršnjim ikonama i freskama slika se blagovjesnik Gavrilo na grobnom kamenu, a najljepša predstava sačuvana je u manastiru Mileševi kraj Prijepolja, zadužbini srbskog kralja Vladislava iz 1234. godine, koja je proglašena za sliku prethodnog milenijuma.
Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obilježeni Vaskršnji ponedjeljak i Vaskršnji utorak.
U SPC pravoslavni vjernici razmjenjuju pozdrave - Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!
 



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....


Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....

Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...


Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....

Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....



Ostale novosti iz rubrike »