Momenat istine za Nikola Sarkozija
Parlamentarni izbori u Francuskoj, čiji će prvi krug biti održan 22. aprila - moraju da odgovore na ključno pitanje današnje Evrope. Naime: hoće li postati neobrativa tendencija promene vladajućih elita u zemljama-članicama EU, koja je obuhvaćena krizom, ili će francuski birači ponovo pružiti kredit poverenja najmarkantnijem i najprotivrečnijem čoveku 5. Republike – današnjem predsedniku Nikoli Sarkoziju. I u jednom, i u drugom slučaju Evropa će se promeniti, - smatra naš posmatrač Petar Iskenderov.
Već je očigledno da će o sudbini budućih izbora odlučivati drugi krug sa malom razlikom u broju glasova. Sama kampanja najbolje odražava opštu situaciju u kriznoj Evropi, kada se političarima, koji su na vlasti, privrženim evropskoj integraciji i ambicioznim geopolitičkim projektima, suprotstavljaju političari, koji imaju glavni elektoralni adut – nezadovoljstvo društva vlastima. Ti političari često nemaju harizmu, a čak ne mogu da striktno definišu svoju viziju budućnosti zemlje. U Francuskoj je to glavni protivnik Sarkozija socijalista Fransoa Oland.
Međutim, Sarkozi ne namerava da svojim primerom potvrdi tendenciju promene vlada u evropskim zemljama, koja je nastala protekle godine. Današnji šef države sebe smatra uspešnim kriznim predsednikom, jer je učinio sve da bi zaštitio Francuze i Francusku.
Međutim, konačni verdikt birača će zaviseti ne od proučavanja pograma, već od ukupne procene situacije u zemlji i inače u Evropi. Umor od vladajućih elita i težnja za promenama može da ispadne važan činilac, - istakao je u razgovoru sa Glasom Rusije šef odelenja evropske bezbednosti Instituta Evrope RAN Dmitrij Danilov.
U današnjoj Evropi i dalje postoji razlika između vladajućih krugova i društva. Bez obzira na izjave vodećih političara, kriza u EU i zoni evra nije savladana, to traži od birača skeptičan odnos prema vladajućim elitama. Poslednje, sa svoje strane, primorane su da promene svoju retoriku, igrajući na polju svojih oponenata-opozicionera. Odgovarajuće promene su primetne i u geopolitičkom planu – između ostalog, u hladnijem odnosu Evropljana prema pozivima SAD da se poveća doprinos ukupnim odbrambenim troškovima NATO. Obećanja povlačenja francuskih snaga iz Avganistana spadaju u istu tendenciju. U slučaju pobede Olanda nove francuske vlasti će biti orijentisane na unutrašnje socijalno-ekonomske probleme. Ponovno izabranje Sarkozija proriče viši nivo geopolitičke aktivnosti Francuske u Evropi i van nje.
Bilo kako bilo, tokom narednih nedelju i po – drugi kurg će biti održan 6. maja – Francuska će odgovoriti na mnoga opšteevropska pitanja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















