Evropski poslanici ojačali jedinstvo
Parlamenti zemalja članica EU sada će se truditi da aktivnije i odlučnije koordinišu spoljnu i odbrambenu politiku EU, kao i politiku unutrašnje bezbednosti. U tom cilju formira se specijalni organ – Međuparlamentarna konferencija.
Prema konačnom dokumentu koji su usvojili učesnici Varšavskog samita, Međuparlamentarna konferencija će se okupljati svakih 6 meseci u zemlji koja predsedava EU. Nacionalne parlamente će predstavljati po 6 poslanika iz zemlje, još 16 poslanika će biti upoćeno iz Evropskog parlamenta. Kanidatima za članove EU i NATO-a takođe je dopušteno da šalju na Konferenciju svoje posmatrače. Formiranje ove svojevrsne nadzorne strukture rezultat je dvodnevnih diskusija o krizi evropskog jedinstva. Otvarajući sastanak, premijer Poljske Donald Tusk je istakao da zbog perspektive raspada zone evra sumnji se podvrgava smisao postojanja EU. U istom duhu se iskazala predsednik portugalskog parlamenta Marija da Asunsau Ešteveš koja je rekla da srećna sudbina članova EU zavisi od jake EU i opšte strategije zemalja članica. Ona je pozvala kolege da pamte jedinstvo. A predstavnik kiparskog parlamenta skrenuo je pažnju okupljenih da je kriza zajedništva izazvala u EU nepovrenje građana prema evropskim institucijama.
Međutim, sve očiglednije postaje da je najdelotvorniji recept očuvanja projekta Jedinstvene Evrope formiranje federativne strukture na osnovu EU, rekao je u intervjuu za Glas Rusije politikolog Pavel Svjatenkov:
Problem evropskog jedinstva sastoji se u tome što se Evropa previše brzo proširila na Istok, i one institucije koje su važile za istočnoevropske zemlje, nisu mogle da se ukorene u tim državama kao prvo. A kao drugo, nisu sve zemlje čak ni stare Evrope sremne da dele svoj suverenitet u korist EU. U celini, većini država članica EU to nije potrebno, zato što one žele članstvo u EU samo da bi ojačale svoje sopstvene pozicije, između ostalog da reše svoje nacionalne probleme, na primer, sa susedima, pomoću evropskih institucija. U datom slučaju za manje evropske zemlje nikakve alternative udruživanju u okviru EU nema, pošto u protivnom one će jednsotavno pasti u zavisnost do jakih stranih država. Između ostalog, ista ta Istočna Evropa može da postane zavisna od Rusije, čega se države tog regiona histerično plaše.
Potpisivnje takozvanog Budžetskog pakta upravo govori o tome da su evropske zemlje primorane da idu putem centralizacije, bez obzira na neslaganja, smatra Svjatenkov. Ovaj pakt je najverovatnije početna faza formiranja federativnog modela u EU.
Što se tiče Međuparlamentarne konferencije, njena efektivnost će moći da se oceni tek za dve godine. Istina, još nije sasvim jasno šta će uopšte evropljanima ova struktura. Jer EU i tako raspolaže jakim birokratskim aparatom u Briselu. Kao dopuna Evropskom parlamentu može se dublirati i Evropska komisija – šta ako to pomogne valdama zemalja EU da se sigurnije orijentišu na putu ka federaciji.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















