Lideri šest stranaka u vlasti BiH bez rješenja

Sve dok se ne otklone diskriminacijske odredbe iz Ustva BiH, što je jedan od posljednjih uslova za stupanje na snagu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, BiH neće moći da aplicira za status kandidata za članstvo u Evropsku uniju
Sud u Stazburu je krajem 2009. godine, po tužbi državljana BiH Jevreja Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, presudio da su oni, kao pripadnici nacionalnih manjina, diskriminisani, jer se prema Ustavu BiH i važećem izbornom zakonu na izborima ne mogu kandidovati za Predsedništvo BiH i Dom naroda. Od tada traju pregovori lidera najvećih stranaka o promjeni Ustava, ali rezultata još nema.
Lider SNSD Milorad Dodik naglašava da se neće odvajati rješenje o zastupljenosti manjina u Domu naroda od zastupljenosti u Predsjedništvu BiH.
- Način izbora člana Predsjedništva BiH u Srbskoj ostaje isti, odnosno neposredan, s tim da bi u Ustavu izmijenili odredbu da, umjesto Srbin iz RS, stoji jedan iz RS. Ako to bude dovoljno za ostale, možemo računati da imamo rješenje - smatra Dodik. On dodaje da RS već četiri godine iskazuje jasno svoj stav i da ne želi da partije iz Federacije BiH to zarobljavaju svojim rješenjem.
Lider SDS-a Mladen Bosić, koji će biti domaćin idućeg sastanka lidera stranaka, naglašava da SDS i SNSD imaju jedinstven stav o promjeni Ustava i da će sastanak biti organizovan tek kada bude jasno da postoje uslovi da se sve završi dogovorom.
- Rješenje u FBiH je da se dva člana Predsjedništva BiH biraju posredno u Domu naroda FBiH - kaže Bosić.
Lider SDP Zlatko Lagumdžija nije mnogo iznosio detalja o konkretnim načinima na koji će biti poštovana odluka Suda u Strazburu. On kaže da postoji nekoliko matematičkih modela izbora članova Doma naroda FBiH i BiH.
- Smatram da presudu Sejdić-Finci treba vratiti u ruke ekspertima koji će naći najbolje rješenje. Dogovor svakako zahtjeva još nekoliko rundi stručnih i političkih razgovora - kaže Lagumdžija.
Sulejman Tihić, predsednik SDA, kaže da treba obijezbediti etnički legitimitet svakog člana Predsjedništva.
- To se može uraditi samo na indirektan način, odnosno posrednim izborom. Protivimo se asimetričnim rješenjima u načinu biranja članova Predsjedništva u FBiH i RS, jer tada članovi ne bi imali istu snagu. Da se obezbijedi legitimitet sva tri člana Predsjedništva, jedino je moguće izborom na indirektan način, ali smo protiv formiranja treće federalne jedinice. Što se Doma naroda tiče, dva delegata ostalih bi se birala iz FBiH, a jedan iz RS - kaže Tihić.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović smatra da predstavnici jednog konstitutivnog naroda ne mogu da biraju predstavnike drugom narodu. - Treba da nastavimo da razgovaramo o presudi isključivo u paketu, znači i Dom naroda i Predsjedništvo. Tražimo modele i rješenja koja ćemo nastavljati da dogovaramo kroz ekspertski tim, prije svega unutar FBiH - kaže Čović.
On navodi da predstavnicima Hrvata u „šestorki“ odgovara pristup direktnog i indirektnog izbora, pa čak i asimetričnog rješenja.
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić kaže da je za ovu stranku prihvatljiv izbor tri člana Predsjedništva u Parlamentu BiH.
- To je naša primarna opcija. Prihvatljiv je i direktan izbor članova Predsjedništva, ali to onda podrazumijeva tri izborne jedinice - naglašava Ljubić.