Rusija balansira između Jermenije i Azerbejdžana
Azerbejdžan je jedna od najbogatijih postsovjetskih zemalja – aktivno obnavlja svoje oružane snage modernom opremom. Nedavno je u tu zemlju otišla još jedna partija ruskih borbenih helikoptera Mi-35M.
Impresionira količina isporuke. Tokom poslednjih deset godina u okviru programa razvoja ratnog vazduhoplovstva Azerbejdžan je kupio od raznih zemalja 47 borbenih aviona i 109 helikoptera. Osim toga, oružane snage Azerbejdžana dobile su više od 30 bespilotnih letilica. Ako su avioni uglavnom sovjetske proizvodnje onda će posle glavnog remonta i određenih modernizacija, azerbejdžanski avijacioni park biti obnovljen novim letelicama. Ipak, celovitu sliku obnavljanja naoružanja Azerbejdžana još nije moguće sklopiti – dobar deo informacija je nedostupan.
Azerbejdžan nabalja naoružanje ne samo u Rusiji, naglašava Konstantin Makienko, zamenik šefa Centra za analizu strategija i tehnologija.
- Zaista, Azerbejdžan je poslednjih godina intenzivno aktivirao nabavku naoružanja i vojne tehnike, i ne samo u Rusiji, nego i u Izraelu, na primer. Postoji informacija da je Azerbejdžan ugovorio naoružanje i vojnu tehniku u vrednosti od 3,7 milijardi dolara. Mislim da je cifra čak umanjena, zapravo znatno umanjena.
Pojačana nabavka naoružanja moguća je zahvaljujući činjenici da je Azerbejdžan zemlja bogata naftom. Značajni gotovinski resursi bili su usmereni na jačanje vojske. U perspektivi, moguće je taj potencijal koristiti i za rešenje političkih problema Azerbejdžana, i tu Rusija mora da uloži napore, kako meta ne bi postala Jermenija, smatra Konstantin Makienko.
- U stvari, događa se na tržištu naoružanja opšte poznata stvar, kada država sa viškom kapitala, zemlja koja nije preterano razvijena dobije dosta novca na račun nafte i gasa. Tamo postoji i faktor korupcije, ali i način kontrole novčane mase. Razumljivo, postoje i vojno politički razlozi u svim tim nabavkama. Pri tome ja bih obratio pažnju ne samo na Jermeniju, nego na to da se Azerbejdžan graniči sa Iranom, i da postoji konsenzus u mišljenju da će Iran biti objekat raznih vojno političkih tenzija i neprijatnosti.
Mogući konflikt u Iranu može se direktno ticati Azerbejdžana: u severnom Iranu živi mnogo više Azerbejdžanaca, nego u samom Azerbejdžanu, a bilo kakvi ozbiljni potresi doveli bi neminovno do masovne pojave izbeglica i lokalnih etničkih sukoba na severu Irana.
Kada je u pitanju neposredni jermensko-azerbejdžanski konflikt, onda ovde očigledno, Rusija računa na to da će njeni diplomatski napori omogućiti da se spreči eventualni recidiv rata u Karabahu. Važna je i činjenica da je Jermenija saveznik Rusije u Organizaciji sporazuma o kolektivnoj bezbednosti, i ma koliko Azerbejdžan želeo da povrati pre dvadeset godina izgubljene teritorije, on rizikuje da izazove rat u tim uslovima. Rusija na taj način čuva svoju ulogu arbitra u sukobu i vezuje za sebe obe zemlje.
Ilja Kramnik,
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Jermenija
- Azarbejdžan
- oružje
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















