O šteti od saradnje ili strani trag kineskih lovaca
Kineski radnici su domovini podarili još jedan poklon. 31. oktobra 2012. godine, uoči XVIII kongresa KPK, obavljen je prvi let novog kineskog lovca J-31, koji je proizveden u aviopreduzeću u Šenjanu (Shenyang).
Zasad nema detaljnih podataka o avionu. Međutim, sudeći po slikama – to je lak dvomotorski lovac, koji po gabaritima podseća na MiG-29 ili F-16. U njegovoj konstrukciji su korišćene tehnologije smanjene vidljivosti. Spoljašnji izgled aviona omogućava da se govori o tome da je Kina preuzela šemu američkog lovca F-35, osim pogonskog uređaja – „Amerikanac“ ima jedan motor. Novi avion koristi ruske motore RD-93 ili, što je manje verovatno, njihov kineski analog WS-13.
U celini, kao i prva kineska mašina nove generacije – J-20, kineski lovac je napravljen na bazi direktnog preuzimanja stranih tehnologija. Najizrazitiji primer za to jeste serijska proizvodnja lovaca J-11 u Kini. Oni su praktično kopija Su-27SK sovjetske izrade koji su svojevremeno isporučeni Kini.
Treba istaći da se problem s kineskim kopiranjem sovjetskog i ruskog naoružanja pojavio odavno i da se ne svodi samo na Su-27. Dobivši veliki broj sovjetskog naoružanja i proizvodnih linija još 40-60-ih godina prošlog veka Kina je počela aktivno da proizvodi tehniku po ruskim uzorcima. I nije obustavila proizvodnju nakon što su se odnosi između SSSR i KNR 60-ih godina pokvarili i nakon što je bila raskinuta vojno-tehnička saradnja.
Kina je proizvodila i po mogućnosti dorađivala uzorke naoružanja svih vrsta – streljačko oružje, minobacače, artiljerijske sisteme, blindirane borbene mašine, uključujući tenkove, sisteme PVO. Napokon, letelice, uključujući i bombardere-nosače raketa dalekog dometa Tu-16. Uzgred rečeno, oni i danas pod indeksom N-6 čine osnovu avijacije dalekog dometa Kine.
Svi ovi proizvodi su se aktivno izvozili. Borbenu tehniku, napravljenu u Kini, aktivno su koristile, a i dalje koriste zemlje trećeg sveta. I zemlje koje nisu mogle da kupe oružje od SSSR ili Zapada – Albanija, Kambodža iz vremena Pola Pota i druge. Treba istaći da je u pogledu isporuke oružja Kina bila još manje oprezna nego glavni igrači u hladnom ratu – SSSR i SAD. Kineski AK-47 i mitraljezi DŠK su nalazili put do svih „pokreta“ i „oslobodilačkih frontova“ s raznoraznim ljudožderskim geslima i reputacijom.
Ovo oružje je korišćeno i protiv SSSR. Setimo se desetogodišnjeg konflikta u Avganistanu, gde je ogromna većina streljačkog oružja i minobacača koje su koristili „dušmani“ bila kineska.
Kopiranje sovjetskih sistema se nastavilo i nakon normalizacije odnosa između Moskve i Pekinga. Kina je predstavila analoge savremenih krilatih raketa, motora za avijaciju, lovaca Su-27. Među drugim uzorcima je kineski analog zenitno-raketnog kompleksa S-300, koji se nudi za izvoz pod indeksom FT-2000. Jedan od kupaca kineskog ZRK može postati Turska koja je nedavno objavila tender za isporuku sistema PVO nove generacije.
Zasad nema uspeha u regulisanju odnosa između Rusije i Kine u ovoj oblasti. Aktivno besplatno preuzimanje tehnologija odavno je postalo jedan od glavnih aduta kineske industrije i u vojnoj i u civilnoj sferi. Izvesnu garanciju protiv nedozvoljenog kopiranja može predstavljati zaključivanje ugovora za isporuku velikih partija oružja koje će pokrivati potrebe Kine. Međutim, kao prvo, Kina ne pokazuje sklonost ka ovakvim kupovinama u poslednje vreme. Kao drugo, to ne garantuje da neće kopirati isporučene sisteme radi izvoza u treće zemlje. Ovakav izvoz se može sprečiti jedino potpisivanjem obostranog sporazuma o zaštiti autorskih prava.
Danas treba uzeti u obzir i to da je saradnja s KNR izgubila značaj glavnog izvora prihoda ruskog odbrambenog nadleštva, koji je imala 90-ih godina prošlog veka. Kad obim narudžbina ruske odbrambene produkcije značajno premašuje sto milijardi dolara pitanje je da li Rusija treba da održava saradnju s Kinom, koja se obavezno završava krađom ruskih izuma?
Posebno ako se ima u vidu da je Kina danas uzletela uz pomoć ruskih motora, i nije isključeno, uz korišćenje ruskih izuma. I ima novi lak lovac koji RV Rusije zasad ne poseduje.
Ilija Kramnik, Vitalije Radnajev,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Kina
- avion
- oružje
- proizvodnja
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















