Početna stranica > Novosti
Branko Rakočević
Hronika kulturnih događaja u 2012, g, (32.)

ŠEKSPIROVA SVETSKA SCENA U OLIMPIJSKOM LONDONU

ŠEKSPIROVA SVETSKA SCENA U OLIMPIJSKOM LONDONU
17.12.2012. god.

U okviru pratećih manifestacija letnjih Olimpijskih igara   u Britanskom muzeju u Londonu (British muzeum)  je otvorena izložba posvećena Šekspirovom dramskom opusu i Glob teatru na čijoj sceni  je većina njegovih  besmrtnih dramskih dela  doživela praizvdebe još za  života najvećeg dramskog pesnika svih vremena i naroda. .Izložba pod nazivom „Shakespeare Staging The World“ otovrena je 19. jula i trajaće do 25. novembra n 2012.


Varvarska obeležja repertoara “Glob” teatra 

To što je u olimpijskom Londonu kao jednu od galvnih kulturnih manifestacija   otovrena  ovako bogata izložba posvečena Šekspiru  sa potencijalom blokbastera  je sasvim razumljivo. Ali na njoj  je zanimljiviji od svega prenaglašeni ton kojim se saopštava posetiocima da  su predstave izvođene u Glob teatru sadržavale varvarska obeležja.Posetiocima se sugeriše da je Šekspir bio varavrin, poluobrazovani   skorojević,dripac,koji  nije uspeo da unese nimalo   prefinjenosti u svoje predstave , nego  je naprotiv sramotio muze svojim svađalačkim i pomućenim nepravilnim  izgovorom. Tako kažu jedni. A    drugi  se pak na ovakve kritične i uvredljive opaske genija samo snishodljivo osmehuju: šta biste vi hteli, ta ovo su samo ostrvlajni, narod čudan,a osim toga i taj  dramski najamnik  je morao da razvesaljava svetinu kako bi zaradio za život.
 
Rsprave nisu iščezle zajedno sa crvenim papučama i bujnim perikama 

Tako su  se o Šekspiru i njegovom pozorištu vodile rasprave u XVIII veku, ali bi pogrešno bilo zaključiti da je taj i takav ton sasvim iščezao zajedno sa crvenim papučama i veličanstvenmim perikama.Zar smo zaboravili proroka iz Jasne Poljane , Lava Nikolajeviča Tolstoja  koji se ustremio na tog ,kako ga je ironično nazvao „znamenitog varvara“ zato što njegova , Šekspirova dela „ne odgovaraju zahtevima bilo kakve umetnosti,a osim toga su usmerena  da izazivaju najprizemnije strasti , i nemoralnost „.Sada je, naravno , takav ton izašao iz mode,bar donekle, a moda je, kao što se zna, stvar promenljiva i prevrtljiva; nekad je u one koji su se podsmevali spadao i Volter , ali danas u Voltere ne spadaju više kapalri kao nekad , nego protojereji,i posle jendog jednoličnog Baha,Britni-Mocarta i zadrtih pedofila Nabokova i Mareksa ,još se svašta može očekivati. 
 
Rugali su mu se i podsmevali,ali su ga čitali, igrali i pri tome  u ruganje   i u čitanje su onosili  određene  momente njima savremene asocijatovnosti.
 
Šekspir u XVIII veku prestaje da bude samo lokalni fenomen englaske kulture 
Ustvari , u XVIII veku  burne diskusije vođene oko Šekspira na kontinentu su bile povezane sa činjenicom da je on prestao da bude samo lokalni fenomen englske kulture: krajem veka su ga skoro svuda prevodili.Ili, što je bio još   češći slučaj-prenosili , snishodljivo popravljajući  sagrešenja  protiv klasičističkh normi dobrog tona .
 
Francuzi zamenju (“nepristojnu” ) Dezdemoninu maramciu njenom “čednijom” podvezicom 

U tome su prednjačili Francuzi koje možda na podsvesnom nivou više zabrinjavalo nego   zbunjivalo  suprostavljanje Šekspira  i Rasina pri čemu se u vidu sinteze  pojavljivao Šekspir izobražen u pozajmljene rasinvske kostime i to uvek obavezno sa tri jedinstva ( radnje, mesta i vremena ) bez ikakvih tamo nekih duhova i bez nepristojnosti .Što se tiče nepristojnosti, vodilo se posbeno računa:nekakvo tamo” čim porasteš, padaćeš na leđa”, prenosioci iz druge polovine XVIII veka s bagorodim negodovanjem  su se trudili i da uopšte ne primate .To je i razumljoivo, ali ipak u “Otelu” između ostalog je izgledalo  strašno nepristojno  što je Dezdemeona izgubila takav intimni i vulgarni higijenski   predmet kao što je  ( ta ne smemo ni kasti) maramica za nos!I zato se u verziji Žana Fransoa Dusijea ( 1769) umesto šokantne maramice   pojavila neuporedivo prijatnija-podvezica sa Dezdemoninog bedra!
 
Lobanja medvedice, vršnjakinje kraljice -device otkopana na lokaciji “Glob”tetara
Da je reč o varavsskom poslu na izložbi pokazuje i lobanja medvedice koju su otkopali arheolozi na lokacija “Glob “teatra ,vršnjakinje kraljice-device . Svetina koja je posećivala predstave tražila je da se zabavlja i uzbuđuje, a to se nije moglo postići   pozorišnim ubistvima ( ko bajagi) jer je to bilo nedovljno, pa je stoga bila neohodna i živa krv, makar bila i od zveri, a  to je bilo još “efektnije “ jer publika je dodtano uživala u hajci na mdeveda.I uopšte taj deo grada gde se nalazio “Glob”bio je suviše stravičan kvart čak i po merilima    koja su važila pri karju XVI veka ,kada je bez krajnje nužde  najbolje bilo da se čim padne sumrak niko ne pojavljuje čak ni  u centru grada .Ali ,i pored toga i arstokrati su ponekad imali navikiu da navrate u” Glob” i pogledaju neku predstavu.O tome svedoči i jedan predmet izložen na ovoj postavci ,a koji su arheolozi iskopali takođe  na lokaciji “Globa”:hibrid  kašike i viljuške za desert, pa je jasno da nadničar s takvom srvari u pozorište ne bi pošao!A  ne zato što je sin rukavičara, stalni posetilac Šekspirovih predstava  bio sasvim neobrazovan , nego bi  ipak bi bilo isuviše od njega očekivati da se razume u falsifikovanje rimskog novca,i to baš  monete nađene u ruševinama “Globa”sa  napisom  “eid.mar” (“martovdske ide “), eksponat takođe  stavljen na uvid na ovoj izložbi.

Poseta egoztičnog ambasadora Mavra  inspirisala Šekspira za “Otelo“?
O svteskom  obuhavatu na izložbi upućije  i nekako nezagrapni portret  njegove ekslencije Mavra,  amabasadrora u Londonu, pa se nagađalo da je poseta ove u to vreme egzotične ličnosti  mogla biti impuls za  nastanak  Šekspirovog “Otela”.Tu su i  eskponati koji ukazuju na čvrste naionalne korene –originalni “savijeni mač izgnječeni šlem” Henrija V,pomenut u  jednoj Šekspirovoj hronici istog naslova , portret kralja Jakova VI, dar dvorskog arhiviste Tomasa Lajta, koji je “dokazao” poreklo Stujarta od  dobro poznatog nam iz Magbeta  Banka .
 
Šekspir-himna epohe.Bez njega filmadžije širom sveta ne bi imale ‘leba da jedu
I zaista ,iako zanemarimo Voltera  i Herdera , moglo bi se reći da je on  pomalo varavarin, istina naš varavarin,  evropski i britnaski,koji je naučio , prodirući kroz prevode  da se razabaira u pozorišna čudesa s jedne strane   i egztencijalnu nemerljvosdt s druge .
 
Reč  je o himni određene epohe:da nije bilo  Šekspira,onda je svim sigurno da mnogobrojni današnje”prizemne, nemoralne”filmadžije iz celog sveta ne bi imali ‘leba da jedu.

Onda se ne treba čuditi što je ta “svekolika filmska svetina sa cele planete “ stvorila od kraljice Elizabete prve najpopularniju ličnost u celoj engelskoj istpriji.
Izložba “Shakespeare Staging The World” otvorena je Britanskom muzeju do 25. novembra .
 
Sajt izložbe: www.brtishmuzeum.org /whots
 
 




Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....


Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....

Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...


Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....

Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA