VASOJEVIĆI IMAJU BUDUĆNOST, JER SU IMALI SVIJETLU PROŠLOST

Završio je visoke  vojne škole, kao i Školu nacionalne odbrane, i to 1996. godine. Radni vijek počeo je u Bihaću. Obavljao je sve komandirske dužnosti od komandira voda do komandanta puka protivvazdušne odbrane. Jedinice kojima je komandovao bile su reprezent vojske i države. U službenim ocjenama je isticano da: ''U izvršavanju zadataka ispoljava visok stepen odgovornosti, sistematičnosti i upornosti u radu. Posjeduje visoka vojno-stručna znanja i umješnost u komandovanju. Ima izgrađeno vojničko ponašanje, principijelnos i dostojanstvo oficira...'' Pored Bihaća službovao je u Zagrebu, Užicu, Podgorici i Beogradu. Bio je komandant aerodroma u Beogradu i Podgorici. Obavljao je brojne odgovorne dužnosti, bivajući pomoćnik komandanta radnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane za pozadinu u Beogradu i pomoćnik ministra odbrane za Civilnu odbranu.

Tokom svoje bogate karijere za postignute rezultate dobio je brojna priznanja i odlikovanja među kojima se uzdvajaju: Orden za vojne zasluge sa srebrenim mačevima, Orden Narodne armije sa srebrenom zvijezdom, Orden zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom i Orden viteškog mača prvog stepena. 
 

Aktuelni je predsjednik Udruženja Vasojevića sa sjedištem u Beogradu. Rado se odazvao da govori za ''Glas Holmije'' i kaže nešto više o radu  Udruženja Vasojevića, držeći se gesla: ''Vasojevići imaju budućnost, jer su imali svijetlu prošlost''. 

 

 

U posljednjem vijeku Vasojevići su se školovali i kao učeni ljudi dali su veliki doprinos razvoju šire zajednice, u oblastima nauke i kulture, sportu i u svim drugim sferama života. U tom periodu Vasojevići su dali više od 250 doktora nauka. U velikoj Jugoslaviji samo Andrijevica je procentualno imala najviše fakultetski obrazovanih ljudi. Međutim, Vasojevići danas dijele sudbinu savremenog svijeta. Era globalizma ostavlja tragove. Produbio se jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Tako s jedne strane imamo ogromno bogatstvo, a sa druge nepodnošljivo siromaštvo. Svjetski monoglobalisti su i kod nas uništili proizvodnju. Njima povezivanje i uključivanje u globalne asocijacije treba samo za tržište. Ekonomsko slabljenje utiče i na pad životnog stanadrda, jer bez proizvodnje nema ni napretka. 

 Isto tako,  gotovo sve vlasti kroz istoriju odnosili su se maćehinski prema Vasojevićima. Ovo je poljoprivredni kraj pogodan za zemljoradnju i stočarstvo, kao i za proizvodnju kukuruza, krompira, voća i povrća. To su perdnosti Vasojevića, jer bez hrane nema uspješne borbe protiv ekonomske krize. 

 Ono što najteže pada je opadanje broja stanovnika na prostoru Vasojevića, sa tendencijom koja prijeti potpunom gašenju pojedinih sela. Uz to, nema omladine, a u školama se može naći samo po koji đak. Uzroke takvog stanja treba tražiti u talasu tkz. demokratskih promjena, odnosno životu bez društvenih stega koji je negativno uticao na očuvanje porodice. Razvili su se razni porivi i negativan odnos prema braku. Pogledajte samo koliko ima neoženjenih momaka i neudatih djevojaka. To je najveća prijetnja našem opstanku.

Pored toga, svi dobro znamo da nema razvoja bez dobrih puteva. Zadnjih sto godina izgradnja magistralnog putnog pravca preko Vasojevića nije odmakla dalje od obećanja.  

Zapamtio sam još kao dijete kada su poslije Drugog svjetskog rata geometri preko naše njive vršili mjerenje za izgradnju pruge, ali je kasnije put  otišao niz Moraču,  zaobilazeći Vasojeviće zbog čega i dan danas taj danak skupo plaćamo.  Takođe, od aktiviranja beranskog aerodroma nema ništa, iako se zna da je nekada avion na relaciji Berane - Beograd saobraćao tri puta nedjeljno. 

  Uočljivi su i neki ohrabrujući pokazatelji,  posebno u promjeni svijesti kod mlađe generacije. Postoji interesovanje za istraživanje svojih korijena, proučavanje istorije svoga kraja i interesovanje za pomalo zaboravljenje vrijednosti. Pišu se bratsvenički rodoslovi, rasvetljavaju svijetli primjeri predaka. Rastureni i pogubljeni po svijetu bratstvenici se sve više okupljaju i sastaju u zavičaju. Organizuju sabore na kojima se rođaci upoznaju i dogovaraju. Shvataju da su bez zavičaja, bez svojih bližnjih izgubljeni u svijetu.

 

Sa lijeva na desno: dr Radovan Asanović, poslanik iz Vasojevića u skupštini Crne Gore, književnik Branislav Otašević, predsjednik Udruženja srbskih književnika u otadžbini i rasejanju-Andrijevica, prof. dr Milija Zečević, počasni predsjednik Udruženja Vasojevića u Beogradu, profesor  Goran Kiković, urednik ''Glasa Holmije'', general  dr Luka Kastratović, predsjednik Udruženja Vasojevića u Beogradu i profesor Zoran Lakušić, predsjednik Udruženja Vasojevića ''Vaso'' u Lijevoj Rijeci

 

 

Udruženje Vasojevića se intenzivno razvija i afirmiše zadnjih dvadeset pet godina. Njegovo organizovanje počinje, u vrijeme razbijanja Jugoslavije i urušavanja tradicionalnih vrijednosti Vasojevića. Naše Udruženje je nadstranačko i ono je u potpunosti opravdalo svoje postojanje, dajući nemerljiv doprinos  povezivanju Vasojevića širom svijeta. Posebno je dat doprinos vrednovanju zavičaja, proučavanju istorije Vasojevića i očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda. Veliku zaslugu za sve to  ima osnivač i počasni predsjednik Udruženja Vasojevića prof. dr Milija Zečević. On je pružio nesebičnu ljudsku, stručnu i finansijsku  pomoć  prilikom organizovanja brojnih skupova, kao i u dijelu  štampanja knjiga i publikacija sa tematikom iz Vasojevića. On se rukovodio poznatom parolom: '' Ono što nije zapisano nije se ni desilo''. Veliki doprinos je dao podizanju svetinja u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, a naročito izgradnji Sabornog hrama Svetog Simeona Mirotočivog u Beranama. Uz to, njegovim ličnim angažovanjem izgrađen je hram Sv. Trojice u Vinickoj.

  Veliki doprinos radu  Udruženja daju i dr Raslav-Ćiro Babović, predsjednik Udruženja u Beranama i Andrijevici, kao i  Mišo Zečević, Vidak Radević i Zoran Lakušić iz Udruženja Vasojevića ''Vaso'' iz Lijeve Rijeke. Tu su i Marko Đukić i Vuk Dedović iz Podružnice Udruženja u Savinom Selu, vojvođanskom mjestu u kojem se  već dvadeset godina za redom,  uoči Aranđelovdana, okupljaju Vasojevići iz svih krajeve. Tako će i ove godine  sabor Vasojevića u Savinom Selu biti održan 17.novembra.

  Naše Udruženje podržava i pomaže maticu Lijevu Rijeku, opštine Berane i Andrijevicu i Eparhiju budimljansko-nikšićku. Pored okupljanja  u Savinom selu Vasojevići se sastaju 12. septembra  u svojoj matici proslavljajući Svetog Aleksandra Nevskog, svoju zavjetnu slavu.  Ove godine sabor je održšan  u Vinickoj, dok će naredni biti u Trepči.Udruženje Vasojevića razvija dobre odnose i sa drugim Udruženjima i organizacijama, a u proteklom periodu dodijelili smo zlatnu povelju predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji je  na predlog počasnog predsjednika prof.dr Milije Zečevića dobio počasno zvanje doktora nauka beogradskog Univerziteta. Doskorašnji ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin bio je počasni član Udruženja Vasojevića.

 

    Udruženje nastoji da okupi uspješne privrednike i da ih motiviše da pomognu ekonomski razvoj i pokretanje proizvodnje u zavičaju. U tom pravcu bilo je više sastanaka i konkretnih dogovora. Bila je želja da se pokrene proizvodnja u mnogim zatvorenim preduzećima u Beranama i Andrijevici. Planirano je i pokretanje fabrike vode. Za tako nešto postoje realne perspektive, zato se iskreno nadam da će ta ideja biti i realizovana.  

 

 

Udruženje Vasojevića će i dalje razvijati aktivnosti na povezivanju Vasojevića širom svijeta. Davaćemo podršku za povratak rodnom kraju. Posebno će se razmotriti mogućnosti za obezbjeđivanje pomoći koja bi se usmjeravala za razvoj zavičaja.

 

   

Da čitaju i proučavaju istoriju Vasojevića. Da se ne daju obmanuti. Da utiču na razvijanje porodice, kako bi  očuvali svoje nacionalno biće.  Da poštuju amanet predaka i da stvaraju djela sa kojima će se ponositi njihovo potomstvo. 

 

Šta mislite o pokretanju časopisa ''Glas Holmije'' ?
 

Pokretanje časopisa je zaista pozitivna stvar. Časopis je sebi dao veliki zadatak sa ciljem da proprati  sve aktivnosti na području Vasojevića i da povezuje  Vasojeviće  širom svijeta. "Glas Holmije" treba da ima  značajnu  ulogu u rasvjetljavanju i afirmisanju značajnih istorijskih događaja, kako bi motivisao mlađe generacije da rade za dobrobit svoga kraja. Pošto je Holmija vezana i za djelatnost Nikole Vasojevića, najškolovanijeg Vasojevića, ruskog generala, čovjeka koji je nacrtao sve karte (mape) dok je službovao u turskoj vojsci.  Poznate su njegove namjere i pokušaji da formira treću srpsku državu pod nazivom  Holmiju. Zato jedan od zadataka redakcije treba da bude da,  pored drugih nerasvijetljenih istorijskih tema,  do kraja rasvijetli ličnost Nikole Vasojevića, kako bi se izbjegle razne manipulacije na njegov račun.