Pomoć Kipru kao pretnja
Da li će operacija spasa Kipra ostati poseban i pojedinačni slučaj ili vlasti EU na čelu sa Nemačkom da uvežbavaju novi model rešavanja bankarskih kriza u Evropi?
Sama postavka pitanja o mogućnosti uvođenja poreza na depozite, nezamisliva još nekoliko nedelja ranije, diskusija o tome da li vlasti zemlje mogu da uzmu deo uloga, svedoči o sve većoj krizi poverenja prema bankama: nezavisno od toga čime će se završiti kiparski ekonomski eksperiment. Od sada niko ne može da bude siguran u neprikosnovenost bankarskih računa.
Situaciju na Kipru budno prate Italija, Španija, Grčka, Portugal. Ove članove zone evra uzbudila je izjava novog šefa Evrogrupe Jeruna Dejselbluma. Pošto je Nikoziji faktički bio nametnut plan izlaska iz krize, on je izjavio: Jačajte svoje banke, dovedite u red njihove balanse i imajte u vidu sledeće: ako banke počnu da se suočavaju sa problemima, nećemo ih automatski rešavati.
Posle ovih reči postalo je jasno da stim i metod obraćanja sa Kiprom nije odabran slučajno, već kako se kaže, za pouku, komentariše profesor, šef katedre za međunarodnu ekonomiju Visoke škole ekonomije Leonid Grigorjev.
- Kipar je žrtveni jarac za svečano javno bičevanje. To je trebalo da se desi sa Grčkom. Ali ispalo je da su se na primeru Grčke nemački politički krugovi i poreski obveznici jednostavno umorili od neophodnosti plaćanja tuđih računa. I Kipru je pripala uloga žrtvenog jarca, kako bi drugima bilo strašno.
Kiparski problem je mogao da se reši i na drugi način, bila je reč o sumi koja je manja od one koju su lako izdvojili Grčkoj, razmišlja predsednik Asocijacije ruskih banaka Garegin Tosunjan.
- Da su odmah proglasili Laiki Bank bankrotiranim, a ostali dobili podršku, ne bi bilo ove buke . A oni su mislili da tako u malim razmerama drugi mogu da se nauče pameti.
Bez obzira na to što su kiparske banke makar i sa ograničenjima, ali obnovile svoj rad, berza osaje zatvorena još na nekoliko dana. Bezgotovinske operacije su uslovljene teko da ih je praktično nemoguće izvršiti. Tako za operaciju veću od 5000 evra treba dobiti posebnu dozvolu CB Kipra. Tačnije, u suštini, ulagači su postali taoci ostrvskih banaka. Pri tome po prognozama oni koji su čuvali na računima preko sto hiljada evra, izgubiće 80% svoje štednje. A preosalih 20% će se vraćati tokom nekoliko godina. Sve to potkopava poverenje evropljana prema bankarskom sistemu u celini, govori Leonid Grigorjev.
- Sada pri majmanjoj opasnosti verovatnoća bankarske panike u svakoj drugoj zemlji EU skočila je nekoliko puta. Ako se na još nekom mestu desi kriza, novac će početi da juri iz zemlje u zemlju, da se krije, sitni. I ukupna šteta od ove kiparske operacije se sastoji u tome da to pogoršava opštu bankarsku atmosferu u Evropi. I zbog povećanog rizika i nervoze ometa izlazak EU iz krize.
Sada se aktivno razmatra pitanje da li Kipar izaći iz zone evra i ako hoće, koga će povući sa sobom. Sa jedne strane antikrizne mere su bile razrađene specijalno da se to izbegne. Ali sa druge njihova specifika je takva da Kipar od sada faktički živi u drugoj finansijskoj i političkoj realnosti: on je postao prva zemlja EU koja je ograničila slobodno kretanje kapitala. Nekada je to bio osnovni princip evropske integracije.
Darja Manjina,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















