Pravoslavni Peking pozdravlja patrijarha Kirila
Poglavar Ruske crkve, nalazeći se u šestodnevnoj poseti Kini, sastao se sa sunarodnicima i predstavnicima kineskog pravoslavlja, koji žive u Pekingu. Razgovor patrijarha Kirila sa vernicima protekao je na teritoriji ruske ambasade, pored nedavno obnovljene crkve Uspenja Presvete Bogorodice.
Zvonjava zvona, tadicionalni za Rusiju hleb i so, nekoliko stotina vernika, dečiji pozdravi Hristos Voskrese, Vaša Svetosti! Ovu posetu poglavara Ruske crkve pravoslavni Pekinga će zapamtiti zadugo. Poglavara Moskovske patrijaršije čekali su sa nestrpljenjem, zato prva u istoriji Kine patrijaršijska liturgija je bila neobična, topla i prijatna. To je poseban dan, iznela je svoje utiske Ruskinja Julja, koja živi u Kini više od pet godina.
- To je veliki događaj ne samo za istoriju odnosa Kine i Rusije. Čitava naša ruska dijaspora u Pekingu je došla na ovaj sastanak sa patrijarhom. To je oko hiljadu Rusa, koji stalno žive u Pekingu. Mi se često okupljamo vikendom i za praznike, nedavno smo zajedno obeležili Uskrs. Sa drugaricama smo otišle u kineski restoran, ponele tamo kolače i farbana jaja. Na stolu su bila i kineska i evropska jela, a u sredini ruski kolač i uskršnja jaja.
Dolazak patrijarha u Kini su čekali ne samo odrasli, već i deca. Hačenkova Ogla ima svega 10 godina. Poslednje četiri godine živi u Kini. Devojčica ide u nedeljnu školu u okviru crkve pri ambasadi i sa zadovoljstvom peva u dečijem crkvenom horu.
- U crkvu roditelji su počeli da me vode sa 6 godina. Ovde sa zadovoljstvom idem u nedeljnu školu, pošto nas spaja sve nas koji ovde živimo. Veoma se radujem što je doputovao patrijarh Kiril. On će ispovedati se nas i oprostiti nam grehe. Za sve nas to je velika radost.
Ambasada Rusije u Pekingu ima neobičnu istoriju. najvećna u svetu po teritoriji, ona se nalazi tamo gde se početkom 18. veka nalazila Ruska duhovna misija. Do sredine 20. veka tamo su uvek bile pravoslavne crkve. Ipak u vreme kulturne revolucije crkvena bogosluženja su bila zabranjena, a kultni objekti pretvoreni u privredne objekte. 1996. godine naporima pravoslavnog sveštenstva i tadašnjeg ruskog ambasadora u Kini, praksa redovnog bogosluženja bila je obnovljena. Liturgije su počele da se održavaju u čevenoj Krasnoj Fanzi. Tek 2009. godine na terotiroji se pojavila prava crkva sa krstom i zvonima – hram Uspenja Presvete Bogorodice. Ovaj mali sabor danas ima ogroman značaj ne samo za ruske građane, već i za albazince – kineske potomke ruskih kozaka koje su doveli u Kinu i zahvaljujuži kojima su tamo saznali šta je to pravoslavlje, podvukao je patrijarh Kiril.
- Tada niko nije smetao našim precima da se mole i ispovedaju našeg Gospoda i Spasitelja. Vrlo brzo albazinski kozaci su se poženili Kineskinjama i zatim je svaka nova generacija stupala u brak sa Kinezima i Kineskinjama. Danas su albazinci deca kineskog naroda, ali u svom srcu oni čuvaju pravoslavnu veru. I ja sa posebnim osećanjem pozdravljam i zahvaljujem potomcima albazinskih kozaka na tome što se danas oni mole zajedno sa nama i što su uspeli da očuvaju pravoslavnu veru.
U savremenom Pekingu albazinaca je ostalo svega nekoliko desetina. Ambasada Rusije jedino je mesto u gradu gde oni mogu da posećuju pravoslavnu crkvu. Kineske pravoslavce ovde poznaju i vole. Na sastanku sa patrijarhom Kirilom albazinci su emocionalno delili svoje brige povodom budućnosti kineskog pravoslavlja. Vi ste naša poslednja nada, Vaša Svetosti, uzviknula je Kineskinja sa pravoslavnim imenom Matrona.
- To što se danas nalazimo ovde, daje nam velike nade u preporod vere naših otaca u Kini. Znam koliko vi lično činite u tom pravcu i mi, potomci albazinaca, iskreno smo vam na tome zahvalni. Moj najveći san za koji se molim svakog dana je da u mojoj zemlji, u Kini, konačno budu otvorene pravoslavne crkve i da slobodno možemo u njima da se molimo, da dobijemo kineske sveštenike, svog poglavara Crkve i da živimo normalnim religioznim životom.
Sastanak sa pravoslavnim vernicima Pekinga završio je posetu poglavara RPC kineskoj prestonici. Dalje na programu moskovskog pastrija stoji poseta Harbinu i Šangaju.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Milena Faustova / «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »















