Portugalska književnost obeležava 10. jun kao nacionalni praznik-dan sećanja na svog najvećeg pesnika -Kamoensa.
Kamoens je unificirano evropsko ime, a za Portugalce je on prosto Kamojnš
Istina, Portugalci ga tako ne zovu, to je unificirano evropsko ime, a u domovini svog glavnog pesnika zovu Luš Vaš di Kamojnš, ili jednostavno Kajmonš.
Kamoens ne samo što se sam proslavio , nego je proslavio i portugalsku književnost svojom poemom „Luziada „.
Ovo najpoznatije poetsko delo stvoreno na portugalskom jeziku sastavljeno je iz deset pesama i po epskom ključu osvetlilo je svu istoriju Portugala od kad je naselio mitski heroj Luz, (pa otuda i naziv epa, koji je istovremeno i alternativno ime portugalkskog naroda –Luziadi ) pa do putovanja Vaska de Game.
Prvi put ceo narod postaje knjižnjvni junak
Kamoens je u svoje vreme bio neosporni inovator, jer niko pre njega nije opevao ceo narod kao književnog junaka.
U Portugalu „Luziadu „ uzdižu do pesničkog prestola kao što to čine Italijani sa Danteovom „Božanstvenom komedijom“.
Ona je kamne temeljac za stvaranjportugalskog književnog jezika i uspostavljanja kulturnog jedinstva nacije.
I pored ogromnog njegovog značaja i neizmernog doprinosa utemeljivanju nacionalne kulture portugalskog naroda, o samom pesniku Kamojnšu se veomaa malo zna.
Deda mu je bio oženjen iz familije Vaska de Game
Pretpostavlja se da je svet ugledao negde oko 1524. g. i da mu je deda bio oženjen iz familije Vaska de Game.
Zna se, međutim, da je najveći portugalski pesnik svih vremena mnogo vojevao, da je čak plovio u Indiju i to kao običan mornar, da je godinu dana proveo u portugalskoj koloniji Goji u i da je bio proglašen za najbonjeg pesnika svoga doba.
Jedino sa sigurnošću se zna datum pesnikove smrti:10. jun 1580. g.
Jedino što se sa sigurnošću zna je datum njegove smrti:10. jun 1580. I taj datum je uzet kao nacionalni praznik portugalske književnosti.
Žil Vern koristio „Luziadu „ za stvaranje književnih likova
Podsećamo da je Kamoensovu poemu „Luziadu“Žil Vern koristio za stvaranje neobičnih događaja u svom romanu „Deca kapetan Granta „. Rasejani profesor Paganal uči po toj poemi španski jezik, a tek kad je stigao u Argentinu, shvatio je da je ustavri učio portugalski, a ne španski jezik.