Trgovina i protekcionizam: politički interesi zahtevaju jedno, ekonomski drugo
Samit G-20 u Peterburgu će proteći u vrlo zanimljivo vreme. Međunarodna finanijska kriza se nalazi u tački ravnoteže. Veoma želimo da se nadamo u to da je donja tačka već prevladana. Ipak realno kretanje nagore iz jame za sada se ne oseća.
Kriza traje već više od 5 godina. Više od tri godine deluju antirkizne mere, koje su 2010. godine prihvatili svetski lideri na samitima G-20 i ATES. Došlo je vreme da se razmotri šta je ispalo i šta treba uraditi dalje. U prvom redu, naravno, za izlazak iz krize. Ipak ništa manje važno nije razraditi mere koje omogućavaju da se ne dopuste slične krize nadalje.
Jedan od razloga današnje krize vidi se u tome što se globalizacija međunarodne ekonomije činila kao univerzalni lek za sve probleme. Činila se, ali nije postala. Čovek je slab, a globalizaciona slika je bila razrađena samo za idealni slučaj i nije imala realne mehanizme zaštite od nesavesne konkurencije i zloupotreba. Hteli su najbolje, a ispalo je kao i uvek – ova maksima Viktora Černomirdina može se primeniti i prema izvorima krize 2008. godine. Bogati su se obogatili, a siromašni su postali još siromašniji. Pri tome (i to je takođe ozbiljan problem) bogati – to su korporacije, a siromašni države. U modelu glboalizacije ekonomije mi smo se direktno kretali od političke ka korporativnoj karti sveta. Na tu temu je napisan veliki broj naučno-fantastičnih knjiga raznog kvaliteta – i daj bože da se naučna fantastika ne pretvori u „proizvodne romane“.
Sasvim je prirodno da čim se razbuktala kriza i vladama su postale jasne njene moguće posledice, započeo je bum uvođenja protekcionističkih mera u trgovini – globalna ekonomija je dobra, ali glavno za državu je očuvanje njenog sopstvenog ekonomskog potencijala.
A kakve se perspektive otvaraju ako se uključe u pitanja protekcionizma političari! Može se igrati na patriotizam, na to da neko ne poštuje nekakva pravila i produkcija koju proizvodi nije bezbedna. U celini, veštački se stvara sitaucija u kojoj roba pojedine zemlje jednostavno prestaje da bude željena na unutrašnjem tržištu.
Ista ta histerija protiv zakona o zabrani gej-propagande u Rusiji usmerene na decu i tinejdžere, nosi u sebi dodatni sloj, vezan za Olimpijadu. Olimpijada je biznis. To je učešće međunarodnih komapnija, to su tokovi turista. Konačno dobro organizovana Olimpijada je ozbiljan podsticaj za industriju i usluge u zemlji domaćinu (šta da se kaže, ako samo održavanje samita G-20, po ocenama analitičara, uvećava za oko 10% priliv turista u grad domaćin samita – ljudi jednostavno saznaju za ovaj grad iz vesti).
U uslovima krize, naravno, postoji zaniteresovanost da se onaj novac koji turisti ponesu na Olimpijadu tamo i potroše, ostane u zemlji i nikuda da ne odlazi.
U celini, kao i većina problema koji se iznose na samit Velike dvadesetorice, tema nije prosta. Politički interesi zahtevaju jedno, ekonomski drugo. A međunarodne obaveze mogu da zatraže nešto treće.
Kiril Savicki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- finansije
- kriza
- geopolittika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















