Svet se seća žrtava fašizma
Svake druge nedelje u septembru svetska javnost obeležava Dan sećanja na žrtve fašizma. Ove godine je to 8. septembar. Odluka o uspostavljanju posebnog dana žalosti i sećanja bila je usvojena 1962. godine. Ovaj mesec nije slučajno odabran. Upravo u septembru je počeo Drugi svetski rat, u septembru je on bio potpuno završen.
Savremeno društvo mora da pamti tragediju i stravu fašizma da ne bi omogućilo takve greške u budućnosti. Zato Dan sećanja na žrtve fašizma nikada neće prestati da bude aktuelan, - uveren je potpredsednik Centra strateških komunikacija Dmitrij Abzalov.
- Dan davanja pomena žrtvama fašizma je veoma važan za mnoge zemlje. Njegov osnovni zadatak je sprečavanje eventualnih sličnih tendencija u budućnosti. Čovečanstvo je poslednjih decenija mnogo učinilo da bi se to izbeglo. Ovaj dan mora da podseti na pogubnost agresije i jednostranih akcija, na te žrtve, kojima vodi povlađivanje agresoru.
Radi izbavljanja sveta od nacističke i fašističke ideologije čovečanstvo je svojevremeno platilo suviše visoku cenu. Desetine miliona civila i vojnika bilo je ubijeno, umrlo od gladi i izmučeno do smrti u koncentracionim logorima. Sve do sada nisu nađeni svi zločinci, koji su učestvovali u ideologiji fašizma. Naprimer, oko 40 ljudi, koji su izvršili ratne zločine, - bivši tamničari jednog od najstrašnijih logora smrti Aušvic ili Osvencim, srećno žive i danas. Bez obzira na to, što svetska javnost čini sve moguće da bi našla i osudila zločince, u savremenom svetu nastaje i obratna tendencija. Poslednjih godina sve češće se može sresti «bauk fašizma»» u vidu neonacističkih struktura i pokreta, koji deluju ne samo u zemljama Zapada, kao što su Austrija, Bugarska, Mađarska, Nemačka, već i na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza, - smatra šef fonda Istorijska memorija Aleksandar Djukov.
- Pored širenja takvih raspoloženja u društvu danas nastaje i još jedan problem – pitanje sponzorisanja tih pokreta od strane rukovodstva čitavog niza zemalja. Naprimer, u zemljama Baltije, u Letoniji i Estoniji zvanične vlasti ne samo da podržavaju određena neonacistička raspoloženja, već i doprinose njihovom razvoju. Naprimer, krajem avgusta ove godine u muzeju okupacije Letonije održano je predavanje ruskog tobože istoričara Sergeja Verevkina. Taj je čovek poznat svojim antisemitizmom, što ne skriva u svom blogu. Ipak ga je rukovodstvo muzeja okupacije pozvalo da održi predavanje samo zato, što on u svojim istupanjima opravdava fašističke kolaboracioniste, koji su ratovali na strani Hitlera i učestvovali u zločinima protiv stanovništva.
Nacistički zločini ostaju nepoznati za učenike i studente. To je praktično zaboravljena istorija, može da se kaže da je prevrnuta nepročitana strana istorije. Dok takva situacija bude trajala, ne bude se vodio rad s javnošću i učenicima, dok im ne bude ispričana istina o nacističkim zločinima, problem rasta neonacističkih raspoloženja u našoj zemlji neće biti rešen.
U svakoj zemlji, koja je učestvovala u Drugom svetskom ratu, Međunarodnog dana uspomene na žrtve fašizma uobičajeno je ukidanje razonode i svečanosti. Osim toga, veterani i društvene organizacije posećuju spomenike i groblja. U nekim državama tog dana je uobičajeno uređivanje bezimenih, zapuštenih i bratskih grobova.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















