Evropska komisija u prstenu frontova
U EU se zaoštravaju duboke protivrečnosti. U referatu objavljenom 13. novembra Evropska komisija je zvanično stavila Nemačku pod stalno posmatranje. Do sada slična procedura je pokretana protiv problematičnih zemalja i predviđala je pažljivo praćenje budžetske politike vlada na predmet njihove adekvatnosti antikriznim zahtevima EU i MMF.
Ipak u slučaju Nemačke primedbe Evropske komisije imaju ozbiljniji karakter. Zemlji se pripisuje sumnjivo visok nivo trgovinskog profita. Prema mišljenju Evropske komisije, sličan rezultat dostignut je na račun veštačkog uvećavanja izvoza u uslovima ekonomskih problema kod osnovnih trogivinskih partnera Nemačke, zemalja Centralne i Istočne Evrope. I slična politika ne samo da ne doprinosi prevladavanju evrospke finansijske krize, već naprotiv vodi ka daljem debalansu evropske ekonomije.
Nije tajna da se upravo kancelar Merkel zalaže za maksimalno strogu budžetsku politiku, polemišući sa Velikom Britanijom zbog njene tobože previše samostalne i cinične finansijske aktivnosti i čak oponirajući politici kvantitativnog ublažavanja sa SAD. I sada se ispostavlja da kritikujući Britance i Amerikance, Berlin vodi sopstvenu trgovinsku igru.
Dok Evropska komisija spori sa Nemačkom povodom politike Berlina u istočnom pravcu, sami istočni evropljani sakupljaju poene u sopstvenoj konfrontaciji sa Briselom. Važnu sudsku pobedu odneo je neumorni premijer Mađarske Viktor Orban. Sud EU sa sedišetem u Luksemburgu anulirao je odluku Evropske komisije o naplaćivanju više od sto miliona evra od mađarske petrohemijske kompanije MOL zbog tobožnjeg korišćenja povlastica i kršenja principa zajedničkog tržišta EU.
Ali ne treba sumnjati da odluka Suda EU za Mađarsku može da ima dalekosežne posledice i sa svoje strane vodi ka daljem padu poverenja u EU, ticalo se to antirkiznih mera u cilju sprečavanja nacionalnih bankrotstava, raspodele pomoći ili drugih pitanja, objasnio je za Glas Rusije ekspert Ekonomskog instituta RAN Vjačeslav Senčagov:
- Potkopava se poverenje prema odlukama zone evra – evo šta je glavno. Sa jedne strane, rukovodstvo EU ipak je preduzimalo pojedine mere kako bi prevladalo krizu i u slučaju neuspeha povrenje će obavezno pasti. Sa druge strane, slični razvoj događaja je signal da treba donositi neke efikasnije i značajnije odluke.
Još jedan front u delatnosti Evropske komisije prolazi preko Rumunije. Vlada zemlje pristaje da varti do 2015. EU milijardu evra. Provera Evropske komisije je konstatovala da je izdvajanje tih sredstava i njihovo „osvajanje“ praćeno sivim shemama i fiktivnim tenderima, pri tome suma se još može uvećati.
Tako da Evropska komisija deluje bukvalno u neprijateljskom okruženju. Šteta samo što slične verbalne, sudske i finansijske bitke ne doprinose jedinstvu i efikasnosti same EU.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/JLogan/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















