Iran uputio flotu ka granicama SAD – Pentagon u to ne veruje
SAD ne veruju tvrdnjama Irana o plovidbi njegovih vojnih brodova prema američkim obalama. O odsutnosti zabrinutosti u vezi sa time je izjavio anonimni izvor u Pentagonu. Međutim, komandant iranske severne flote admiral Rezai Hadad je objavio da su brodovi ratne mornarice već krenuli prema Atlantskom okeanu preko voda, koje zapljuskuju obale Južne Afrike.
Teheran je dao izjave, koje za sada nisu potvrđene iz drugih izvora. Pohod iranskih vojnih brodova u Atlantik, prema rečima admirala Hadada, to je poslanica Vašingtonu. Na takav način Iran odgovara na povećanje prisutnosti američke flote u Persijskom zalivu. Takve ratoborne izjave od strane Irana, adresirane SAD-u, bile su date i ranije. Doduše, obično se saznavalo da one ne odgovaraju stvarnosti. Prema mišljenju direktora Centra strateške konjunkture Ivana Konovalova, demarš Irana je između ostalog signal Vašingtonu da napetost u odnosima među zemljama i dalje ostaje.
- Takav korak ima dva pravca: prvi je usmeren ka SAD, drugi je za unutrašnju upotrebu u tom regionu. On računa na to da time podigne ulog Teherana u velikoj igri oko Bliskog Istoka i Persijskog zaliva, da pokaže da je Iran sposoban da vojno utiče na situaciju. Iran je sposoban da održava na dobrom nivou svoju armiju, a danas je sposoban da podržava, ako su istinite tvrdnje Teherana, i svoju flotu. Iran je postigao ono, što je hteo, - ova situacija se razmatra u čitavom svetu i dodaje bodove vojnoj politici Teherana, i uopšte politici. Slabo se veruje da će ratoborne izjave, pa čak i eventualne akcije Teherana prema SAD-ama voditi realnom vojnom scenariju. Za njega iz mnogih razloga nisu danas zainteresovane zvanične vlasti obe zemlje. Naime: dogovori o iranskom nuklearnom programu, postignuti nedavno u Ženevi, usled toga delimično ukidanje međunarodnih sankcija prema Teheranu, najzad, neočekivani telefonski poziv predsednika SAD Baraka Obame, upućen svom iranskom kolegi Hasanu Rouhaniju. Od njega je u septembru protekle godine ustvari počela «jugovina» u odnosima Teherana i Vašingtona, razgovor je postao prvo kontaktiranje lidera dve zemlje od 1979. godine.
Međutim, nije tajna da u Vašingtonu deluje dosta jaki antiiranski lobi, koji ne vidi ništa pozitivno u zbližavanju s Islamskom Republikom. Nije isključeno da je upravo njegovom «zaslugom» nastala odluka Stejt departmenta da proširi od 6. februara crnu listu kompanija, koje sarađuju s Iranom. Pristalica «tvrde linije», koji istupaju protiv bilo kojih kompromisa sa Zapadom, ima i u Teheranu. To znači da pohod iranskih vojnih brodova u Atlantik, prividan ili realan, potreban je radi održavanja i jednih, i drugih u bornoj kondiciji.
Aleksandar Pelt
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















