Odluka suda u Hagu o JUKOS-u: strani aktivi u Rusiji u opasnosti?
Odluka Arbitražnog suda u Hagu o tome da Rusija plati odštetu u korist bivših akcionera JUKOS-a od preko 50 milijardi dolara ima neviđeni karakter i dalekosežne političke posledice, smatra pravnik Ilja Remeslo. Ako ova odluka bude ostavljena na snazi, u opasnosti će se naći strani aktivi Rusije – novac, imovina, hartije od vrednosti mogu da budu predmet potraživanja.
Tužba akcionera je zasnovana na tvrdnji da su ruske vlasti specijalno uložile poreske pretenzije i organizovale bankrotstvo JUKOS-a kako bi ga podvrgle eksproprijaciji. Prema mišljenju tužitelja, samim tim Rusija je narušila obaveze usvojene u okviru Ugovora uz Energetsku povelju.
Pretenzije prema Rusiji su bile zasnovane na takozvanom Ugovoru uz Energetsku povelju. Ovaj dokument predviđa zaštitu i podsticanje stranih investicija u energetiku, slobodnu trgovinu energetskim materijalima, mehanizme rešavanja sporova između dražva ili investotira i države.
Rusija je potpisala dati tokument, ali nije ga ratifikovala – znači, za Rusiju on nema pravnu snagu. Ipak, 31. oktobra 2005. godine održan je pretres slučaja u okviru kojeg su strane potpisale sporazum, saglasivši se da spor bude razmatran u datom sudu.
Takođe skreće na sebe pažnju činjenica da su na sudu Rusiju predstavljali strani konsultanti zapadnih pravnih firmi. Tačnije tužbom protiv Rusije u vrednosti od 112 milijardi dolara bavili su se stranci.
Ko je doneo političku odluku o učešću Rusije u Haškoj arbitraži i ko je angažovao strane konsultatne – glavno je pitanje kojim treba da se pozabave ruske vlasti. Sve ostalo je već posledica.
U skladu sa pravilnikom arbitraže, odluka je konačna. Ipak ruska strana ima šansu da uloži žalbu na odluku u nacionalnom sudu Holandije. Arbitražni zakon ove zemlje predviđa mogućnost ukidanja odluke suda po motivu kršenja bazičnih, opštepriznatih normi prava i morala, kao i kršenja normi arbitražne rasprave.
U slučaju da odluka bude ostavljena na snazi, u opasnosti će se naći strani aktivi rusije (novac, imovina, hartije od vrednosti) – one mogu da budu predmet potraživanja. Zaduženost po odluci suda treba da bude podmirena do januara 2015. godine.
Rusija treba da načini strateški izbor. Ili nacionalni interesi, i tada za Rusiju treba da postoje samo nacionalno pravo i nacionalni sudovi. Ili, poveravajući važna pitanja stranim sudovima, Rusija im daje u ruke svoj suverenitet.
Odluka Haške arbitraže potvrdila je ispravnost datog stava. Zapad je sačuvao dati sud za Rusiju „u rezervi“ i izricanje takve odluke u vreme konfrontacije zbog događaja u Ukrajini nije slučajno.
Što se tiče mera zaštite ruske imovine u inostranstvu od zaplene, u takvoj situaciji mogu da pomognu samo uzvratne „asmimetrične“ mere – pretnja konfiskacije svojine stranih kompanija onih država koje će izvršavati odlku Haške arbitraže.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Vladimir Vyatkin/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















