Jugoslavija i Ukrajina: rat za resurse, rat protiv Rusije
Jugoslavija-99 i Ukrajina-2014. Istorija se ponavlja u detaljima. NATO agresija protiv suverene države i građanski rat koji je nadahnula Alijansa. Kosovsko selo Račak, gde su ubijene albanske teroriste predstavili kao civile i iskoristili to kao Casus belli protiv Beograda i malezijski avion oboren iznad Donjecka, za šta odgovornost pokušavaju da prebace čas na proruske snage na jugoistoku Ukrajine, čas na Moskvu.
Ove i druge paralele su sproveli učesnici okruglog stola Rat u Ukrajini i Jugoslaviji: sličnosti i razlike taktike i strategije, organizovan u MIA Rosija sevodnja.
Pukovnik srpske vojske u penziji, predsednik izvršnog komiteta Pokret za Srbiju Ljubinko Đurković smatra: NATO u Jugoslaviji je imao dva cilja- da se približi Rusiji i da preuzme pod kontrolu resurse na Kosovu, između ostalog ogromne rezerve uglja i retke metale koji se koriste u kosmičkoj industriji. U Ukrajini, ubeđen je pukovnik, koristi se isti scenario destabilizacije kao i pre 15 godina na Balkanu.
- Zapadne snage su, upravo, sada sprovele prvu fazu - pokušale su da razbiju Ukrajinu. NATO, potpomognut huntom u Kijevu, već je započeo drugu fazu, u kojoj se našla Jugoslavija 99. godine - realne proruske snage se na svojim vekovnim prostorima bore za svoju otadžbinu, posredno sa NATO, ali sa ukrajinskim regularnim snagama.
Balkan je ključ ka evroazijskom prostoru, ali i u Ukrajini se rešavaju slični zadaci, smatra Generalni direktor Centra za strateške ocene i prognoze Sergej Grinjajev. Ista smesa geopolitike i ekonomije:
- Po meni, Upravo u Ukrajini dominantno je pitanje sirovina, to je pre svega ugalj. A takođe je važan status tranzitne zemlje za ruski gas, i u tome je tragizam situacije u Evropi, koju SAD vuku u vrtlog. Uvećanje vojne grupacije na Krimu od strane Rusije odgovor je na geopolitičke pretnje, koje su se malo promenile od 1999. godine.
Između ostalog, time se sličnosti ne završavaju. Ove zemlje su preživele revolucije u boji: Jugoslavija 2000. godine, Ukrajina 2004. godine, kako bi se vratila na Majdan pre pola godine. U obe zemlje ljudi su izlazili na ulice sa evropskim nadama. O tome u šta su se one pretvorile u Srbiji govori rukovodilac beogradskog Centra za strateška istraživanja Dragana Trifković:
- Postoji potpuna kontrola nad svim procesima. Zapad je u stanju da formira političke partije u Srbiji, praktično može da kontroliše čitavu političku situaciju, i što je veoma opasno, može u svakom trenutku ponovo da izazove sukobe. Bilo je, recimo, pokušaja ove godine u Bosni da se ponovo izvede neka obojena revolucija.
Situaciju u Jugoslaviji i Ukrajini spajaju i zločini koji prate vojna dejstva, podseća Dragana Trifković:
- Postoje ozbiljni dokazi da je rukovodstvo lažne države Kosovo umešano u trgovinu organima, međutim mnogo dokaza je uništeno. Postoji velika mogućnost da se iste stvari dešavaju i u Ukrajini. Postoje informacije da se i ranjenicima vade organe na licu mesta, međutim ja se bojim da ne postoji nikakva mogućnost da se dokazi iznesu.
Prema rečima vojnog eksperta, pisca Olega Valeckog, konačni cilj Zapada nije Ukrajina u Evropi, već slaba, amorfna formacija koju će kontrolisati Vašington.
Da istakmeno da je na teritoriji južne sprske pokrajine Kosovo, otcepljenje posle agresije, nešto slično već formirano. Ko je sledeći na redu?
Timur Blohin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Ostale novosti iz rubrike »















