Višegradska grupa: od proširenja ka raskolu
Poljska poziva na uzbunu. Formirana još 1991. godine Višegradska grupa ne opravdava očekivanja onih krugova koji bi hteli da je pretvore u antiruski vojno-politički blok. Umesto da se solidariše sa politikom Brisela i posebno Varšave u pogledu Ukrajine i Rusije, članice Višegradske grupe, osim Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke govore o ekonomiji i čak ističu pretenzije EU.
Izgleda da je Varšava našla novu primenu Višegradskoj grupi – koja je po merilima Evrope već svojevrsni starac. Deklaracija o njenom formiranu bila je proklamovana još u februaru 1991. godine u istorijskoj prestonici srednjovekovne Mađarske kraljevine, gradu Višegradu, na sastanku tadašnjih lidera Poljske, Mađarske i Čehoslovačke. Cilj ujedinjenja bio je doprinos integraciji u evropske strukture. Podela Čehoslovačke koja je usledila 1993. godine uvećala je broj članova Višegradske grupe, ali nije promenila njen karakter. Pa i prijem sve četiri zemlje u EU 2004. godine nije postao povod za njeno ukidanje. Organizacija se pretvorila u forum za razmatranje regionalnih problema i jednom rečju mnogo puta je postajala arena oštrih diskusija – uzimajući u obzir složene istorijske odnose zemalja koje je čine. A o tome da u redovima Višegradske grupe postoji čak sopstveno shvatanje evropskih procesa govori činjenica da Mađarska, Poljska i Češka za sada ne žure u zonu evra – podsetio je za Glas Rusije profesor ruske Finansijske akademije Boris Rubcov.
- To se sve određuje s jedne strane objektivnim uzrocima, plusevima i minusima stupanja upravo u valutni savez, a sa druge strane – ocenama rukovodilaca ovih država. U krajnjoj liniji Češka od početka nije izražavala težnju da što pre stupi u zonu evra.
Sve do nedavno odmereni i oprezni karakter delatnosti Višegradske grupe nije izazivao posebna pitanja. Ipak antiruski žar, tako tražen danas na Zapadu, hitno je zatražio vrbovanje novih saveznika. I određeni politički krugovi u Poljskoj su rešili da udruženje bivših socijalističkih zemalja najbolje odgovara sličnim ciljevima. Upravo na inicijativu Poljske u martu 2013. godine na sastanku u Varšavi ministri odbrane Mađarske, Poljske, Slovačke i Češke dogovorili su se da formiraju do 2016. godine grupu za brzo reagovanje od hiljadu i po vojnika. U njene zadatke ulazi učešće u mirovnim operacijama i osiguranje dostave humanitarne pomoći u zone konflikata.
Ipak poljskim radikalima to je malo – posebno u uslovima konfrontacije u Ukrajini. I Varšava je faktički uputila svojim partnerima iz Višegradske grupe ultimatum: ili će priznati vojni vektor svoje delatnosti glavnim, ili Poljska napušta redove udruženja. A koa mogući kompromis predloženo je da se proširi sastav grupe do sedam (po formuli 4 plus) na račun baltičkih zemalja. Računica je jasna – osigurati Varšavi stabilnu većinu glasova na račun tradicionalno antiruskih raspoložene Litvanije, Letonije i Estonije. Razume se, ako se razmišlja u kategorijama hladnog rata, slična logika ima osnove. Samo mnogima u Centralnoj Evropi izgleda je dosadila igra antiruskih vojnika. To je vrlo jasno izjavio mađarski premijer. Priznavši razjedinjenost zemalja Centralne i Istočne Evrope po pitanju razvoja odnosa sa Rusijom, Viktor Orban je podvukao da dok Poljska i zemlje Baltika razmatraju rusko pitanje pretežno sa tačke gledišta bezbenosti, Mađarska gleda na Rusiju kao na poslovnog partnera i razmatra druge apsekte nastale situacije kao drugostepene. Sličan primer je opravdan, pošto u sonovi integracionih procesa ipak leže ekonomski, a ne neki drugi fakotri, uključujući vojne, podvukao je u razgovoru za Glas Rusije generalni direktor ruskog politikološkog centra Sever-Jug Aleksej Vlasov:
- Temelj svake integracije je ekonomija, ekonomski interesi strana. I već ako se proces integracije razvija uspešno, pojavljuju se socijalno-kulturni, humanitarni, obrazovni i drugi aspekti.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Poslanici bloka su, kako se navodi, izabrali Qwant, koji je ranije bio u vlasništvu Axel Springer-a, kako bi smanjili digitalnu zavisnost od SAD....
Samo 38 odsto ispitanika veruje da Moskva predstavlja vojnu pretnju, u poređenju sa 52 odsto prošlog septembra, navodi Bild....
Niko od odgovornih za napad na školu u Starobeljsku neće biti pomilovan, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova...
Izveštaj dolazi u trenutku sve većih američkih ratnih troškova, iscrpljenih zaliha raketa i nespremnosti saveznika da se uključe....
Džon Retklif je, kako se navodi, rekao da američki predsednik očekuje „temeljne promene“ od Havane....
Ostale novosti iz rubrike »

















