Srbija. 6. maj. Prvi rezultati izbora
6. maja u Srbiji su protekli parlamentarni, lokalni i predsednički izbori. Za 250 mesta u Skupštini 9. saziva borilo se 18 stranka, pokreta i udruženja, od kojih 2 predstavljaju nacionalne manjine. Na najvišu predsedničku dužnost u zemlji pretendovalo je 12 kandidata. Na biračkim spiskovima u zemlji i inostranstvu bilo je 6.770.013 ljudi. U Srbiji je bilo formirano 8390 biračkih mesta. Mnogi posmatrači su prognozirali da će oveg puta aktivnost birača biti visoka, zaista, na birališta je izašao 61,08% birača. Srbi u inostranstvu glasali su veoma aktivno. U 22 zemlje oni su mogli da glasaju na 38 biračkih mseta. Energični su bili Srbi u Belgiji (80%), u sarajevu (81%), Čikagu (54%), Podgorici (46% do 17.00), na Kosovu (17% do 14.00).
Ukupno je izbore posmatralo 1500 ljudi iz zemlje i inostranstva. Posmatrače iz Evrope najviše je zanimalo koliko se žena nalazi na spiskovima potencijalnih poslanika, ima li na njima predstavnika nacionalnih manjina. Ove godine stanovnici Srbije su glasali po novom izbornom zakonu: žena treba da bude na spiskovima najmanje 30%, stranke posle izbora ne sastavljaju spiskove onih ko će ih predstavljati u Skupštini, već se primenjuje pravilo predatih spiskova (ovaj spisak će važiti i posle izbora, u slučaju obustave mandata poslanika). Iz državnog budžeta za predizbornu kampanju političkim strankama izdvojeno je 844 miliona dinara, a ukupno državu izbori su koštali 1,1 milijardu dinara. Novina je korišćenje elektronske baze podataka jedinstvenog biračkog spiska.
Izbori su održani i na Kosovu, tamo je otvoreno 90 birališta (109.113 birača) pod kontrolom OEBS-a i pod zastavama OEBS-a. Istina saopšteno je da su na Kosovu neka birališta, posebno u okolini Prištine, otvorena sa zakašnjenjem, pošto su konvoji OEBS-a sa odgovarajućim papirima i dokumentima dolazili sat kasnije. Obezbeđenje birališta na Kosovu obavljali su lokalni policajci. Interesantna činjenica: bez obzira na to što je Beograd rešio da na Kosovu ne sprovodi izbore za lokalne odgane vlasti, u dve opštine (Zubin Potok i Zvečan), izbori su održani (4978 birača).
Konačno prebrojavanje glasova treba da bude završeno 10. maja. Ipak preliminarni podaci Izborne komisije, uz obrađenih 80% glasova, kao i nezavisnog Centra za slobodne izbore i demokrtiju, već daju predstavu o raspredu snaga na političkoj sceni. U predsedničkoj trci, kako se i pretpostavljalo, dva su lidera: Boris Tadić (Demokratska stranka, DS) sa 26,7% glasova i Tomislav Nikolić (Srbska napredna stranka, SNS) sa 25,5% glasova. Razlika među njima je, kako vidimo, nevelika, zato će se 20. maja oni boriti za najvišu dužnost u zemlji u drugom krugu glasanja. Zanimljivo je da je treći na spisku za predsedničku dužnost lider Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić (15,3%). SPS je u celini pokazal vrlo dobre rezultate ako se uporedi sa izborima 2008. godine, kada su jedva prošli utvrđenu granicu. Vojislav Koštunica, lider Demokratske stranke Srbije (DPS) sakupio je 7,7% glasova.
Glavna neočekivanost na izborima bila je kanidatura supruge Vojislava Šešelja, Jadranke za dužnost predsednika. Ipak tu se može ubrojati i kandidaovanje Muamera Zurkolića za predsednika Srbije u ime muslimanske zajednice. On je predložio program izlaska Srbije iz krize koji, kako on smatra, odgovara svim građanima Srbije. Jadranka Šešelj dobila je 3,9% glasova, a muslimanski muftija dobio je sasvim malo – 1,1%.
A lider na parlamentarnim izborima postala je Srbska naprdna stranka koja je sakupila 24,1% glasova (73 mandata), druga je sada već bivša vladajuća Demokratska stranka sa 22,4% glasova (68 mandata). Na trećem mestu su socijalisti – 14,4% (44 mandata). DSS Vojislava Koštunice sakupila je 6,9% glasova (21 mandat), liberalni 6,6% (20 mesta), Stranka regiona zauzeće 16 mesta u Skupštini. Radikali nisu prošli predviđenu granicu i ostaće vanparlamentarna opoziciona stranka.
Šef delegacije EU na izborima u Srbiji Vandan Dežer sa zadovoljstvom je istakao da su u Skupštinu prošle sve proevropske stranke, i one će imati većinu u parlamentu, što je vrlo važno za donošenje demokratskih odluka.
Postoje dva glavna pitanja posle jučerašnjeg glasanja: ko će pobediti u drugom krugu i postati predsednik Srbije i ko će formirati vladu? Reč je o tome ko će sa kim praviti koaliciju kako bi imao većinu u Skupštini. Već juče uveče eksperti u Srbiji su počeli da prognoziraju varijante takvog udruživanja. Kako bi se imala većina, treba imati 126 poslanička mandata. Ni jedna stranka ne poseduje takvu silu. Zato će u toj situaciji glavni adut biti SPS, koja ima 44 mandata i spremna je da pregovara o formiranju vlade. Na prošlim izborima, ujedinivši se sa DS i nizom manjih stranaka, socijalisti su dobili niz važnih portfelja. Takva verovatnoća postoji i danas. Upravo time će se baviti stranke u skorije vreme. Što se tiče budućeg predsednika, mnogo će zavisiti od onih glasova koji su bili dati drugim pretendentima, mada po nama Boris Tadić ima više šanse da ostane na vlasti u narednom mandatu i da završi sve započete reforme u pravcu evropskih i atlanskih integracija.
Jelena Guskova,
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
On je napomenuo da Rusija, koja je kontrolisala Buču nekoliko nedelja, ima dobre odnose sa lokalnim stanovništvom...
U blizini Kijeva, nepoznata lica otvorila su vatru na automobil prvog pomoćnika predsednika Ukrajine Sergeja Šefira, a vozač je ranjen, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Ukrajine. ...
Dejan Čarkić koga su zvali i Cocin , kako kaže ovo staro slovensko ime sa značenjem raditi , a tumači se i kao dragocen i jed.instven, mio i Božji...
Da život može da bude zaista težak najbolje zna porodica Nikolić iz Mečkovca. Mira, majka troje dece i njen suprug su bez posla i suočavaju se sa teškom materijalnom...
Poznata glumica Neda Arnerić preminula je u 67. godini života, preneli su mediji. Prema prvim informacijama, glumica je pronađena u svom stanu na Vračaru. ...
RT: Srušio se ukrajinski „Boing 737“ pri poletanju u Teheranu, nema preživelih...
Ostale novosti iz rubrike »




.jpg)











