
Nagrada "Mediči" Antoanu Volodinu, fransusckom piscu ruskog porekla za roman "Blistavi slepi kolosek"
Književna nagrada «Mediči» (Prix Medicis) dodeljena je u četvrtak, 4. novembra Antoanu Volodinu, (Antoin Volodin), piscu ruskog porekla, starom profesoru ruskog jezika, za roman od 600 strana «Blistavi slepi kolosek» (Terminus radieux).
Žanrosvki roman pripada fantastici i postegzotizmu.
Žiri je odluku doneo odmah nakon prvog glasanja pošto je dobio naklonost osam članova, dok je njegov glavni konkurent Loran Movinjije (Laurent Mauvignier) za roman «Okolo sveta» (Autour du monde) dobio jedan glas.
Antoan Volodin, kako glasi jedan od pseudonima ovog, i to glavni, (potpisuje se još ravnopravno i kao Eli Kronauer, (Elli Kronauer) Mauela Drežer (Manuela Draeger), ili Luit Basman (Luit Bassmann), rođen j 1950, autor dvadesetak dela, dobio je 2000. godine nagradu Liver inter za knjigu «Minijaturni anđeli» (Les anges mineurs).
Roman- antiutopija o nuklearnoj katastrofi u Sibiru posle raspada Sovjetskog Saveza
To je roman antiutopija čija se radnja dešava u Sibiru nakon nuklearne katastrofe i raspada Sovjetskog Saveza. Povodom dodeljivanja nagrade Mediči, laureat Volodin je izjavio :
-Veoma sam srećan danas što sam dobio nagradu. Tokom poslednjih 25 godina nejednom sam očekivao da ću se naći na spisku finalista nagrade Mediči, i evo, konačno i to se dogodilo.
«Književno krunisanje» fracuskog pisca ruskog porekla
Za mene to znači pravo «književno krunisanje», i moram reći da je to i moja poslednja knjiga - venac svekolikog mog književnog stvaralaštva u koji sam uneo sve svoje knjižene fantazije i želje. Otuda sam veoma srećan što sam postao laureat baš ove godine.
Moja knjiga je pomalo i proročanska pošto se radi o Sibiru čiju je celokupnu teritoriju zahvatila radijacija. To se dogodila na kraju epohe «Drugog Sovjetskog Saveza. To znači da ova knjiga žanrovski pripada fantastici ili postegzotizmu.»
Roman o uzburkanom svetu razdvojnom u dva antagonistička bloka
Volodinovo nagrađeno delo je roman o uzburkanom svetu razdvojenom u dva antagonistička bloka u vreme hladnog rata, ali se za ovaj roman ne bi moglo reći da je hladan. Svet je u ovom romanu prikazan kao bojno polje halucnacija Na tom istorijskom prostoru sučeljena su dva globaklna ekonomska sistema: onaj preduzetnički, liberalni, i onaj drugi, kolektivni, planaski.
Centralna jezgra oba sitema eksplodiraju . Nihilisti, neo-fašisti, osvajaju poslednji bastion marksista –lenjinista. Jedan od tri otpora vernika boljševizma usmerena na traženje modusa da se živi makar to bilo u situciji kad komunista postaje konvertit šamaninizma koji brine zbog nuklearne pretnje.
«Blistavi slepi kolosek» je knjiga neprestanih akcija i pokreta bez zaustavljanja.
U srži romana je voz u beskrajnoj kompozciji u obliku kampa ili kolhoza.
Antoan Volodin definiše sebe kao pisca postegzotizma, književnosti koja se oprostila od intriga i sada deluje na imaginarnoj teritoriji često post-apokaliptičnoj, ledenoj i turbuletnoj pereokretima prožetom humorističkim žanrom koji se oseća na pustoš.
U njegovim delima ne treba tražiti političke poruke.
Traganje za lepotom pravcima konstrukcije narativne elaboarcije je najavžniji estetski cinj koji Antoan Volodin sebi postavlja, ističe francuska književna kritike pošto mu je dodeljena književa nagrada Mediči za 2014. godinu.
Književnu nagradu Mediči ustanovili su 1958. g. Gala Barbisan (Gala Barbisan) i Žan –Pjer Žiradu (Jean –Piere Giradoux) i od tada se svake godine dodeljuje u tri nominacije: za frncuski roman, za knjigu eseja i za prevdeni roman.
Za prevdeni roman Mediči za 2014. je dodeljena Lili Brit (Lily Brett ), šezdesetsedmogodišnjoj spisateljici (67) iz Australije za roman Lola Benski (Lola Benski).
Frederik Pažak (Frederic Pajak) je laureat za esej «Nepoznati manifest 3» (Manifest incertain 3).
Podsećamo da je za 2013. g. nagradu Mediči u glavnoj nominciji (fracuski rman) dobila Mari Darjesek (Marie Darrieussecq) za roman «Treba mnogo voleti ljude» (Il faut beaocoupe aimer lez hommes).
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















