Rusku vojsku na Kosovo
U uslovima kada je osma runda briselskih pregovora sa Prištinom, po rečima iz okruženja predsednika Srbije, „prevazišla sva negativna očekivanja“ jer su se „obistinile crne slutnje o ishodu pregovora“, a državno rukovodstvo se sprema „da u narednim danima donese teške odluke“, odbornici u četiri srpske opštine na severu Kosmeta na zajedničkoj sednici su doneli zaključke, u kojima se između ostalog traži da se misija Euleksa zameni misijom Unmika, kao i da se pregovarački proces vrati u nadležnost Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, a zahteva se i vraćanje ruskog vojnog kontigenta u srpske sredine na Kosmetu.
Zabrinutost Srba za svoj položaj je utoliko veća jer je Nemačka ucenila Srbiju da mora prihvatiti ponudu iz Brisela, ako želi da nastavi put ka članstvu u EU, a ta ponuda podrazumeva, kako se nezvanično može čuti, samo privremeno drugačiji status dok Srbi u potpunosti ne prihvate zakone samoproglašene kosovske države.
Stoga nije čudno da je na vanrednoj sednici skupštine četiri srpske opštine formiran Odbor za pripremu akata o osnivanju skupštine Kosova i Metohije, u skladu sa voljom građana iskazanoj na prošlogodišnjem referendumu. A takođe, zbog bojazni da bi prištinske vlasti mogle pokušati da nasilnim putem ugroze mir i bezbednost na Kosovu, predloženo je i raspoređivanje snaga KFOR-a na liniji razdvajanja Srba i Albanaca, u čijem sastavu bi po njima ponovo trebalo da se nađu i ruske snage.
Inače, prvi put su ruski vojnici iz sastava međunarodnih snaga došli na prostor Kosova i Metohije sredinom juna 1999. godine, kada su zauzeli prištinski aerodrom, a zatim su u okviru KFOR-a bili raspoređeni u više zona na teritoriji pokrajine.
O njihovoj tadašnjoj efikasnosti u održavanju mira i bezbednosti govori i podatak da je u maju 2000.g. u blizini sela Mušotište u Suvoj Reci, ruska jedinica iz sastava KFOR-a zaustavila vozilo sa naoružanim teroristima, među kojima je bio i Ramuš Haradinaj, koji su brzo savladani, razoružani i predati organima Ujedinjenih nacija, a o tom događaju su pisali i svetski mediji poput agencije AFP i nemačkog „Špigla“.
Međutim, ruski kontigent se 2003. godine povukao sa tog prostora, jer je po ocenama posmatrača, Srbija u to vreme bila u potpunosti okrenuta NATO savezu i Evropskoj uniji, i zato nije videla svrhu daljeg prisustva.
Dmitrij Rogozin, nekadašnji ambasador Rusije pri NATO u Briselu, a današnji zamenik predsednika vlade Rusije, pre dve godine je na postavljeno pitanje zašto je ruska vojska 2003. godine otišla sa Kosova, izjavio sledeće:
- «Posle jednostranog proglašenja nezavisnosti pokrajine, Nacionalni srbski savet Kosova je zamolio Rusiju da vrati vojni kontigent radi zaštite srbskog stanovništva, ali sama takva molba nije dovoljna da bi se bilo šta uradilo oko toga», i još je dodao, «Rusija je spremna da pomogne srbskoj braći, ali mi ne možemo biti veći Srbi nego sami Srbi. Pre nego bilo šta uradimo, mi hoćemo da shvatimo kakav je stav zvaničnog Beograda i postoji li on? Sada samo vi morate da odredite svoju sudbinu. Mi ćemo vas, kao i uvek, u tome potpuno podržati.»
I upravo u tome i jeste najveći problem, što ni danas niko, pa ni sami Srbi, živeli oni na severu Kosmeta, u Beogradu ili negde drugde – ne znaju šta je zapravo stav zvaničnog Beograda i postoji li on. Poznato je samo da državni vrh sada zagonetno najavljuje «teške odluke u narednim danima» i traži mogućnost dogovora sa onima koji ne nude ništa.
A sve dok je tako, kosmetski Srbi će živeti u neizvesnosti i pozivati ruski kontigent da ih zaštiti, ali ni Rusi, kao što reče Rogozin, neće moći da budu veći Srbi od Srba.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Srbija
- Kosovo
- RogozinNATO
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Intervju sa Pavlom Bušujevim, rukovoditeljem Odeljenja za balkanska istraživanja Instituta za zemlje ZND...
U intervjuu za RGM.Žurnal, Pavel Bušujev, šef Odeljenja za balkanske studije Instituta zemalja ZND, govorio je o mentalitetu vlasti i naroda na Balkanu, o tome koje glasine ostaju puka...
Vaše Visokopreosveštenstvo...
Na pitanje urednika portala RuSerbia.com o dugoročnim posledicama NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom u Srbiji i NATO bioloških laboratorija u Ukrajini i potrebi formalnog okrivljavanja SAD i NATO-a za nanošenje...
Na platnu promiču kadrovi oslobođenja Marijupolja, okružen sam publikom koja aplaudira i plače i razmišljam samo o jednom – saborcima kojih više nema, kaže povodom premijere dokumentarnog filma “Na...
Ostale novosti iz rubrike »
















