Nemačka je bila omiljena zemlja u Grčkoj
Knjiga "Evrolažovi" uskoro izlazi u izdavaštvu nemačke kuće "Hejne“. Sa njenim autorom, profesorom Hansom Olafom Henkelom, bivšim direktorom IBM-a i predsednikom Unije nemačke industrije, razgovarao je "Glas Rusije".
Vaša knjiga se zove "Evrolažovi" – o kome je reč?
- U mojoj knjizi sam opisao ljude: zapale u zabludu, koji žive u nerealnom svetu i lažove. Ja ostavljam čitaocima da sami odrede kojoj kategoriji pripadaju političari. Međutim, jednog sam ja tačno odredio: to je Žan-Klod Junker, koji je 12 godina obmanjivao Evropljane, uveo laž kao legitimno sredstvo u evropskoj politici.
Angela Merkel je izjavila da je stabilnost evra u interesu cele Evrope. Vi delite isto mišljenje?
- Ja delim to mišljenje. Pitanje je samo kako se to radi. Njene akcije uništavaju konkurentnosti u evrozoni i kroz neko vreme će dovesti u pitanje postojanje evra. Dok svetska ekonomija ove godine pokazuje porast od 2,5% u evrozoni opada proizvodnja. Nemačka ima porast od svega 0,3%. Nezaposlenost u evrozoni je dostigla istorijski maksimum od 19 miliona. Sledeće godine će premašiti 20 miliona. Nezaposlenost među mladima u južnim državama je dostigla istorijski maksimum i može ugroziti demokratiju u tom regionu.
Politički, evro uništava veze između država unutar evrozone: Nemačka je pre krize bila omiljena zemlja u Grčkoj. Nemačko-francuski odnosi za 50 godina nikada nisu bili tako loši kao danas. Produbljuje se jaz među zemljama, koje imaju evro i onih koji ga nemaju. Od deset zemalja članica EU, u kojima nema evra, samo rumunsko stanovništvo želi da uvede ovu valutu. Čak ni stanovništvo Letonije nije izrazilo želju da u zemlju uvede evro. O tome svedoče istraživanja koja je sprovela sama Evropska komisija.
Danas je jasno da je evro - suviše jaka valuta za Francuze: ona nije isplativa za izvoz i vodi ka povećanju nezaposlenosti, naročito među mladim ljudima. Međutim, ona je suviše slaba za Nemce, što dovodi do inflacije i povećanja cena nekretnina.
Da li treba napustiti evro?
- Mi smo sada u teškoj situaciji. Međutim, ja ne mislim da se treba do kraja držati evra, ne nudeći drugu alternativu. A postoji nekoliko alternativa. Prva - povratak na nacionalne valute. Evro je nekada bila politička odluka. Kriza evra pokazuje gde se može skliznuti kada se političke odluke donose bez uzimanja u obzir ekonomske opravdanosti. Druga alternativa – isključenje iz evrozone slabih južnim zemljama, počevši od Grčke.
Može se, takođe, sačuvati evro ako iz evrozone izađu četiri najjače države, s ciljem devalvacije evra. Tada će zemlje, od Grčke do Francuske imati šansu da postanu konkurentnije. Za sever - Nemačka, Austrija, Finska i Holandija - izvoz iz ovih zemalja će postati skuplji, što je još jedan čin solidarnosti severa prema jugu. Poljska, Češka, Švedska, Danska bi dostigle nivo severa relativno brzo. One bi imale takav sistem, čija valuta bi bila u skladu sa ekonomskom i političkom kulturom. Danas, gospođa Merkel, naprotiv, želi da različite evropske kulture potčini potrebama valute
A kada u budućnosti ekonomija južnih država dostigne nivo severa, moći će se ponovo uvesti jedinstvena valuta. Ali, pre nego što do toga dođe, proći će decenije.
Nikolaj Jolikun,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Luigi Rosa/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















