Da li je prostran „socijalni lift“ Evrope?
Evropa ili Amerika: gde se brže napreduje po socijalnoj lestvici? Kako saopštava internet-portal EU-Infotek, u Nemačkoj već skoro 30 godina izvode se anketiranja među 24000 učesnika takozvane Socijalno-ekonomske ciljne grupe – SECP. Sastav grupe tokom čitavog perioda čuva se u više ili manje nepromenjenom vidu. Jedna od glavnih tema analize je postojanje mogućnosti za ljude iz više ili manje obezbeđenih slovjea da dospeju u „socijalni lift“.
I ovde sociolozi pronalaze, kako im se čini, zanimljivu tendenciju. Tačnije: bez obzira na to što stanovnici kontinentalne Evrope manje veruju u perspektivu svog napretka, njima to polazi za rukom češće, nego stanovnicima drugih regiona planete.
Kako piše EU-Infotek, 1995. godine sociolozi Kelnskog instituta nemačke ekonomije postavili su učesnicima grupe SECP pitanje: Da li verujete da ćete se u narednih 12 godina popeti bar za jedan socijani stepen od ukupno 5? Tada je samo 20% smatralo da je moguće da postignu i tako skroman cilj. U praksi svoje blagostanje je uspeo da pobošlja 41% anketiranih, pri tome 55% njih pripadalo je kategoriji najsiromašnijih. U Nemačkoj i Austriji, smatraju naučnici, mnogi su ubeđeni da svojim snagama ne mogu da osiguraju poboljšanje svog položaja. Ali u realnosti dešava se drugačije.
U poslednje 2 godine 32,8% stanovnika Austrije popelo se, u skladu sa sociološkom gradacijom, za jednu stepenicu više. To je skoro isto toliko koliko u SAD – 33,4% i više nego u Kanadi. Otprilike iste rezultate su pokazali čak, po rečima protala, evropski šampioni pesimizma – Francuzi i Nemci. Takva je očigledno društvena klima u Evropi koja navodi ljude da sumnjaju u sopstvene snage, izvode zaključak sociolozi.
U zemlji neograničenih mogućnosti, SAD, na primer, piše dalje EU-Infotek, 63% anketiranih smatra za glavni izvor ličnog uspeha uporni rad. U Nemačkoj u to veruje samo 50%, a u Francuskoj svega 37%. Samo 14% Amerikanaca se uzda u sreću i veze, dok za to vreme upravo ovo smatra glavnim uslovom uspeha 26% anketiranih Nemaca i 35% Francuza. Autori navedenih istraživanja dolaze do zaključka da u zemljama sa snažnom centralizacijom ekonomije i društvenog života ljudi više računaju ne na sebe, već na pomoć od strane vlasti, prijatelja, roditelja ili prosto na slučaj. A u celini, samtra šef odeljenja za strateške ocene Centra za situacionu analizu Ruske akademije nauka Sergej Utkin, sve ove diskusije su faktor društvenog života.
- Gde ste videli društvo koje je isključivo optimistično raspoloženo? – pita se ekspert. U društvu pluralističkom, gde se sve stvari razmatraju, uvek ima osnove za zabrinutost. Ljudi bi hteli da se situacija razvija bolje. Posebno u vreme borbe protiv posledica krize. Prilično uobičajena slika. to ne treba da postane dominanta javne diskusije.
Po mišljenju šefa uprava hamburške kompanije Oto-Grup doktora Mihaela Otoa, danas su drugi uslovi za primenu preduzimačke inicijative.
- Rezerve rasta su već iscrpljene, rekao je Oto u radijskom intervjuu. U svakom slučaju, onog bezgraničnog, neosmišljenog, kvantitativnog rasta, koji je mogao da se vidi u 19. i 20. veku. Danas je za ras potreban drugi kvalitet. drugo preduzimaštvo, drugi parametri i ciljevi.
Može se očigledno sporiti o tome da li pesimizam evropljana suzbija rast ili odustvo poslednjeg uliva pesimizam. U svakom slučaju upravo ovih dana prostor jedinstvene Evrope uzburkali su talasi protesta. I upravo ovih dana Privredna komora Austrije zajedno sa EU započinje kampanju socijalnog partnerstva. Da li će to Evropi dodati optimizma, a „socijalnom liftu“ slobodnog mesta? Pitanje je otvoreno.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/torugatoru/ss-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- EU
- stanovništvo
- posao
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »















