Vojnici SAD i NATO-a žale za sovjetskom opasnošću
SAD su veoma zainteresovane za uvećanje odbrambenih budžeta svojih evropskih saveznika. Ali sami evropljani ne vide smisla da se preterano troše na naoružanje. Ta protivrečnost primorava SAD da špekulišu savezničkim osećanjima prijatelja iz EU.
U toku poslednjeg samita EU generalni sekretar NATO-a Andres Fog Rasmusen već po koji put je pozvao evropske zemlje da dobro razmisle o uvećanju vojnih troškova. Ako evropljani ne počnu da prihvataju pitanja bezbednosti za ozbiljno, SAD mogu da prestanu da to rade za njih, upozorio je Rasmusen.
Ako se ozbiljno ocene slične izjave gospodina Rasmusena, one predstavljaju priče strave i užasa u čistom obliku, smatra prvi potpredsednik Akademije geopolitičkih problema Konstantin Sivkov. SAD su bile glavni inicijatori formiranja NATO-a, to je instrument realizacije njihove spoljne politike oružanom silom, podvlači ekspert.
- I u tim uslovima govoriti o tome da su SAD spremne da izgube intresovanje za NATO može samo nekompetentni čovek. Rasmusen je kompetentan i on odlično zna da se SAD nikada neće na nešto tako odlučiti. Zato slične izjave imaju jedan cilj – da podstaknu evropljane na uvećanje vojnih troškova. SAD snose teške vojne troškove, njihov budžet sa tim zadatkom očigledno ne izlazi na kraj. Između ostalog SAD pokušavaju da reše problem prinudnog smanjenja brojnosti bojevog sastava (svojih) oružanih snaga i prekida dela programa Pentagona na račun Evrope.
Poslednjih godina NATO vojnici redovo pozivaju na uzbunu povodom neprihvatljivog, po njihovom mišljenju, topljenja vojnih budžeta evropskih zemalja članica alijanse. U političkom izveštaju NATO-a za 2012. godinu konstatovano je da je u opštem obimu vojnih troškova učesnika bloka udeo SAD izneo 72%. Naravno, u kontekstu omršavelih stavki odbrambenih izdvajanja u SAD prilično egoistična neželja evropljana da troše na noaružanje psotaje razdražajući faktor u američko-evorpskim odnosima. Ali ako s esetimo glavnog razloga nastanka NATO-a – konfrontacija vojnoj opasnosti od strane Sovjetskog Saveza, on je nestao, kaže profesor Akademije vojnih nauka Vadim Kozjulin.
- I evropljani, razumno shvatajući da veliki rat protiv SSSR ili Rusije ne treba očekivati, uz svu raznovrsnu retorku političkih lidera, postavljaju opravdano pitanje: zatšo da trošimo sredstva na rat? Opasnost od Rusije danas vide samo takve države kao što je Poljska i baltičke zemlje, a u staroj Evropi shvataju da aktualan nivo naoružanja potpuno je dovoljan da se osete bezbedno.
Konačno evropska vojska takođe želi da dobije dobre plate i savremeno naoružanje. Ali kako bi ubedila svoje vlade da je potrebno uvećati odbrambene troškove, potrebna je ozbiljna spoljna opasnost. Tako strašna kakva je pre više od 20 godina bila sovjetska.
Nikita Sorokin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- NATO
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















