Jake ličnosti lakše padaju u depresiju
Kod jakih ličnosti hronični stres brže izaziva depresiju. Oni koji odlučno deluju u kritičnoj situaciji, lakše padaju u apatiju od elementarnih svakodnevnih problema. Do takvog zaključka došli su stručnjaci katedre za višu nervnu delatnost Sankt-Peterburškog državnog univerziteta i laboratorije uporedne genetike ponašanja Instituta za fiziologiju RAN.
Kao model za istraživanje psihe bili su, kao i obično, pacovi. Ali, kako je istakla docent katedre za višu nervnu delatnost Jekaterina Vinogradova,
- Otkrivena zakonitost – razvoj depresije zbog stresa u svakodnevnom životu samo kod životinja sa aktivnom strategijom ponašanja – biće tačna i kada se primeni na čoveka. Eksperiment je pokazao da sklonost ka depresiji zavisi od psihotipa, tačnije od strategije ponašanja.
Naučnici su u toku mesec dana podvrgavali pacove hroničnom stresu i posmatrali kako su se ponašale životinje sa raznim strategijama ponašanja. U prvoj fazi eksperimenta glodare su smeštali u komoru sa podom od bakarnih štapova koji provodi struju. Prilikom eksperimenta prvo se čuo zvuk, a zatim su štapovi izdavali slabi električni napon. Pacov je mogao da izbegne bol ako je na zvučni signal prelazio u drugu polovinu komore. Što češće je on optrči, to se aktivnije ponaša. Životinje su obučavali dva dana i na kraju odabrali po 20 pacova sa aktivnom i pasivnom strategijom ponašanja. U drugoj fazi istraživanja zamorčići su podvrgnuti drugim stresovima: nisu im davali hranu, naklanjali su kavez u jednu stranu.
Do i posle eksperimenta, istraživači su merili kod pacova tri pokazatelja: uznemirenost, nivo depresije i sposobnost da se raduju. O nivou uznemirenosti govori ponašanje životinje u podignutom lavirintu u obliku krsta: glodari osećaju strah od visine i otvorenog prostora, ali najhladnokrvniji ga prelaze. Po tome koliko aktivno se pacov koprca u uskom cilindru sa vodom određuje se nivo njegove depresivnosti. A što više slatke tečnosti pacov popije, to je on veseliji. Prvobitno se pacovi sa raznim strategijama ponašanja skoro nisu razlikovali po tim pokazateljima. Ipak hronični umereni stres osetno se odrazio na ponašanje aktivnih životinja, uverana je Jekaterina Vinogradova:
- Pacovi su postali uznemireni, prestali su da vole rastvor saharoze i dugo su boravili u cilindru sa vodom, što svedoči o depresiji.
Na uznemirenost i veselje pasivnih pacova stres je uticao mnogo manje. Još jedan znak depresije je gubitak sposobnosti za učenje. Posle četiri nedelje pasivni pacovi su nastavili da uče, a aktivni ne.
Tako je hronični stres izazvao depresiju kod pacova sa aktivnom strategijom ponašanja, a na ponašanje pasivnih pacova skoro da nije uticao, zaključili su istraživači.
Olga Sobolevska,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- medicina
- psihologija
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















