«Majdan» kao model za političku borbu
Događaji u Ukrajini su pokazali da ta država neće više živeti, kao što je živela ranije. Ukrajinska politička elita je razradila novi model borbe – majdan. Uz njegovu pomoć, kako je ispalo, moguće je efikasno ucenjivati vlasti i dobiti neophodna rešenja. Politikolozi se boje da će se otsada svi politički sporovi rešavati ne u kabinetima, već na ulicama Kijeva.
Majdan u Ukrajini traje ne od kraja novembra protekle godine, već od 2004. godine, - smatra zamenik direktora Centra ukrajinistike i belorusistike MDU Bogdan Bezpaljko.
- Svi su ti protesti počeli još 2004. godine. Današnji majdan se nadovezuje na onaj, prvi. To je izlazak van predela zakona i legitimnog polja. Potpuno je verovatno da će se radikalni protesti pojačavati, tim pre, što je do toga došlo posle 2004. godine. Stalno su postojali neki gradići pod šatorima, majdani, protesti itd. Oni nisu imali takve razmere, zato su bili manje primećeni nego majdan iz 2004. godine i «narandžasta revolucija».
Međutim, pređašnji majdan je bio mirniji. U svakom slučaju, kaldrmu na Kreščatiku niko nije nameravao da demontira, - nastavlja Bogdan Bezpaljko.
- Majdan iz 2004. godine se razlikuje od današnjeg u nizu činilaca. Pre svega, majdan iz 2004. godine je bila prva akcija, koja je poremetila pravno polje Ukrajine. Usled tog majadana su na vlast netradicionalno i nelegitimno došao predsednik Viktor Juščenko. Taj neustavni akt su priznale sve vodeće svetske države. Upravo to je udarilo temelj ostalim, svim protivpravnim antiustavnim akcijama, koje vidimo danas. Još jedna očigledna razlika između onog i današnjeg majdna je krajnji radikalizam njegovih učesnika.
Inače, situacija u Ukrajini podseća na srednjovekovno Novgorodsko veće. Dešavalo se da građani nisu mogli da dođu do jedinstvenog mišljenja, te su dokazivali svoju istinu vikom i pesnicama. To pretvara Ukrajinu u žarište u centru Evrope, - ističu politikolozi. U svakim izborima ima ne samo pobednika, nego i onog ko je izgubio. Komentar rektora Međunarodnog instituta biznisa Aleksandra Savčenka.
- Protestni duh Ukrajinaca za sada ne može da bude uokviren normalnim civilizacionim demokratskim normama građanskog društva i političkog sistema. Usled toga su stalna trzanja između parlamentarne republike i jakog predsednika. Zemlja traži, ali ne teoretski, već empirički, adekvatan oblik upravljanja. Danas dominira predsednički oblik upravljanja, sledeći, mislim, biće parlamentarni.
Politički sistem, koji se gradio u Ukrajini već više od 20 godina, pokazao je svoju nesposobnost. Za izgradnju novog sistьema će trebati najmanje decenija, - prognozira Aleksandar Savčenko.
- Na stabilnu Ukrajinu se može misliti otprilike od 2023.-2024. godine. Tokom 10 godina će se formirati politička kultura, instituti vlasti, te se može očekivati čvrsta država. Narednih 2-3 godine će Ukrajina nastaviti takve nestabilne akcije i iznenađivati Evropu i svet.
Međutim, Ukraina nije prva, ko je začudio svet. On je već video «arapsko proleće». Razlika je u tome, što ni vlasti, ni opozicija za sada nisu dozvolile masovno krvoproliće, te su i neredi počeli uoči bogojavljenske hladnoće.
Tatjana Golovanova,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira na obilje korupcionaških skandala i nemogućnosti da se dostignu izraženi ciljevi, Ukrajina nastavlja da dobija nepovratne kredite i subvencije od Evropske Unije. Odgovor, prema mišljenju autoritativnih poljskih...
Srbija pobeđuje, ali samo zajedno sa braćom, saveznicima i prijateljima, u ljubavi sa bližnjima, a nikako zavisna od onih koji moć zasnivaju na uništavanju i zloupotrebi ljudi...
Autor: Milan Petrović...
Ime Sergeja Korotkiha, koga u krugovima ukrajinskih nacionalista nazivaju „Bocman“, već neko vreme popunjava naslovne strane širom sveta. Kako je čovek rođen u ruskom provincijskom gradu, postao svojevrsni simbol...
Blokada naloga vodećih beloruskih medija na platformi Jutjub ponovo je otvorila pitanje slobode informisanja u digitalnoj eri, ali i dodatno ukazala na duboko ukorenjene dvostruke standarde koji dolaze sa...
Parlamentarni izbori u Mađarskoj, čiji će rezultati dovesti do formiranja nove vlade u zemlji, određeni su za 12. april 2026. godine. Partija „FIDES – mađarski građanski savez“ koju predvodi...
Ostale novosti iz rubrike »
















