Ljubav, šta god to značilo
Vodimo li dovoljno računa o svom jeziku, brinemo li o pravilnosti, jasnosti i lepoti svog govora i o tome hoće li nas sagovornik valjano razumeti? Čini se da ležeran ton ponekad prikrije mnoge proizvoljnosti kojima se ne bismo mogli podičiti. U to se često možemo uveriti slušajući svakodnevne razgovore, čitajući novine i različite tekstove objavljene na internetu. U poslednje vreme sve se češće može čuti – u različite iskaze umetnut – izraz „šta god to značilo”.
Tako je, pre izvesnog vremena, na popularnom blogu osvanula tema „Šta god to znači, danas je Dan žena”, u jednoj televizijskoj emisiji na sličan način najavljena je aktuelna zanimljivost: „Maskote su dizajnirane da budu interaktivne, šta god to značilo“; u štampi smo mogli pročitati: „Za podsticanje stvaranja inovacija, šta god to značilo, odvojiće se dva i po miliona evra“. Dakle, šta uistinu znači (ako uopšte nešto znači) izraz šta god to značilo?
Poznato je da su mnoge strane reči s vremenom postale punopravni žitelji našeg jezika; bez nekih, slobodno se može reći, ne možemo, jer u srpskom jeziku za njih nemamo sinonima (setimo se, na primer, brojnih turcizama: jastuk, jogurt, šećer, kašika, kafa i dr.), ali za upotrebu nekih drugih reči, pa i ovog izraza, opravdanje se ne bi moglo naći.
S druge strane, odviše lako prihvatamo neke jezičke novitete bez kojih naše kazivanje svakako neće biti uskraćeno ni u pogledu tačnosti, ni u pogledu izražajnosti. Ipak, mnogi ih rado koriste jer im se, odnekud, čine boljima – da ne kažemo atraktivnijima (= privlačnijima) – od svega što se može izroniti iz našeg rečničkog mora.
U pitanju je, naime, anglicizam, u šta nas uverava i prevod naslova romana Dejvida Bedla „Ljubav, šta god to značilo“ (Whatever Love Means), i to skriveni anglicizam, tj. izraz u kome se prepoznaju norma, značenje i oblici upotrebe karakteristični za engleski jezik. Takve su i mnoge druge reči, sintagme i rečenice, npr.: definitivno od engl. definitely, umesto: zasigurno, zacelo, izvesno; razumna cena od engl. reasonable price, umesto pristupačna cena; Mogu li da Vam pomognem? od engl. Can I halp you? umesto Izvolite? i sl. (više o ovoj zanimljivoj temi može se pročitati u članku Tvrtka Prćića „O anglicizmima iz četiri različita ali međusobno povezana ugla“, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku 47/1−2 /2004/, 113−129, dostupnom na sajtu www.maticasrpska.org.rs).
Obično se trudimo da ne upotrebljavamo reči i izraze nejasnog značenja, a takođe i da ne omalovažavamo sadržaj onoga što kazujemo. Zato valja znati da je izraz šta god to značilo najčešće znak pomodnosti i praznoslovlja, tačnije – pomodnog praznoslovlja. Uz to, on ukazuje na nehaj prema govorenom ili napisanom, na neuvažavanje sagovornika (≈ evo, rekoh, a vi se snađite i razumite me kako god želite), a ponekad i na nedoumicu ili nedovoljnu upućenost u značenje upotrebljene reči (npr. Reče mi da je moja primedba nesuvisla, šta god to značilo. razg.; suvisao, suvisla, suvislo = logički, uzročno povezan, koherentan, tj. celovit).
U ovaj izraz gdekad se ulivaju podsmeh i ironičan stav prema visokoparnom izražavanju, tj. izveštačenom, kitnjastom, previše apstraktnom stilu i rečniku, kao u sledećim primerima: „Oni kažu da su otvoreni za goste visokog profila − dobro zvuči, šta god to značilo“; „...za sve su krive karakteristike našeg tržišta, pogotovu njegova degradirana struktura, šta god to značilo“. No, mada je u potonjem slučaju kritički stav prema praznorečju opravdan, na nemuštost ne bi bilo dobro odgovarati nemuštošću, ali je uvek zanimljivo osluškivati jezik, izoštriti sluh i duh, jer, kao što Stanislav Vinaver kaže, „pod jezikom valja, šire, shvatiti: žubor jezika, matice u njemu, ubrzanje, usporenje, tok, šum, tempo, ubedljivost, talasanje, dinamiku jezika“, ukratko – jezičko osećanje gradi se ne samo na izvorima znanja o književnojezičkoj normi (premda su oni veoma važni!), već i na marginama vlastitih nedoumica i stranputica.
Dr Dragana Veljković Stanković
Profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Izvor
- / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- jezik
- obrazovanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















