Živeti da bi se pričalo o životu - Garsija Mrkes
Moguće da si u ovom svetu samo čovek, ali za nekoga si ti čitav svet. Ove reči pripadaju čuvenom kolumbijskom piscu Nobelovcu Gabrielu Garsiji Markesu. 6. marta autor takvih remek-dela kao što su romani Sto godina samoće i Jesen patrijarha puni 85 godina.
Već 70-ih godina Markesov roman Sto godina samoće u Svojetskom Savezu čitali su u jednom dahu. Mada je na ruskom on bio objavljen nezakonito po međunarodnim normama. U SSSR su tada vladale svoje predstave o autorskim pravima. Ali u svakom slučaju sovjetski čitaoci su potpali pod uticaj „magičnog realizma“ Markesa u isto vreme kad i čitav svet. Između ostalog sam pisac do tada je već boravio u SSSR, u mladosti ga je privlačila zemlja komunističkih podviga. 1957. godine Markes je stigao u Moskvu na Svetski festival omladine i studenata kao dopisnik lista. Najupečatljiviji utisak on je izrazio u eseju pod nazivom: SSSR: 22 400 000 kvadratnih kilometara bez i jedne reklame koka-kole...
Markes je dolazio u Sovjetski Savez više od deset puta. I mada se od njegovog pronicljivog pogleda nisu skrili nedostaci sistema, njemu pripada fraza: Uvek sam govorio i nikada se neću odreći svojih reči, da najzanimljiviji ljudi žive u Rusiji. Za njega su između ostalog bili zanimljivi ne samo junaci, već i antijunaci Rusije, smatra istraživač stvaralaštva kolumbijskog majstora Sergej Markov, koji se lično sastajao sa Markesom.
Markes ne smatra svojom glavnom knjigom Sto godina samoće, već Jesen patrijarha – o diktatoru – govori istraživač. Temu vlasti on je razrađivao još u mladosti, ali aktivno joj je pristupio posle prvog dolaska u SSSR 1957. godine. Tri puta se Markes probijao u Mauzolej na Crvenom trgu u Moskvi. Vrlo mu je bilo zanimljivo da glea na balsamovana tela vođa – Lenjina i posebno Staljina, koji se tada još nalazio u Mauzoleju. On je obratio pažnju na Staljinove ruke. One su mu se učinile ženskim. I ove ženske ruek su zatim dospele u Jesen patrijarha, zato što je glavni lik bio sastavljen kao mozaik od crta mnogih diktatora, između ostalog i našeg.
Serej Markov, sam pisac i novinar, u godini Markesovog jubileja objavio je njkigu sa intrigantnim nazivom Bludnice i diktatori Gabriela Garsije Markesa. I to nije jedina publikacija posvećena u Rusiji stvaralaštvu majstora u godini njegovog 85. jubileja. Povodom znamenitog datuma objavljeni su Markesovi memoari Živeti da bi se pričalo o životu, koji ranije nisu izdavani na ruskom. Priprema se još jedno izdanje o velikom Gabou, kako prozaika zovu u domovini, u ediciji Život čuvenih ljudi, kao i objavljivanje zbornika njegovih priča i publicistike, prvi put prevedenih na ruski.
Osim ovog znaka poštovanja i svedočanstva o neprolaznom interesu za stvaralaštvo kolumbijskog klasika u rusiji na svoj rođendan on je udostojen i zvanične nagrade – ordena Počasti. Predsednik Dmitrij Medvedev u čestitci Markesu istakao je da su upečatljiva i samosvojna dela pisca u kojima su kontrastno odraženi tradicija i kultura naroda čitavog kontinenta, omogućila ruskim čitaocima da upoznaju i zavole Latinsku Ameriku.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Kolumbija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















