Početna stranica > Novosti

Nauka kao zadnja rupa na svirali

Nauka kao zadnja rupa na svirali
05.05.2012. god.
Nakon što su donesene strategije o svemu i svačemu i na to potrošene milionske svote, Vlada RS u skladu sa nedostatkom elementarne orijentacije, stavila je na dnevni red i ono što je trebalo prethoditi svim sličnim pisanijama - strategiju naučnog i tehniloškog razvoja.

Nacrt ovog dokumenta praktično je kratkoročno omeđen na period do 2016. godine što otvara pitanje pozicije i realizacije fundamentalnih ciljeva društva. Logično bi bilo da se i ova strategija oslanja na egzaktne pokazatelje koji proizilaze iz popisa stanovništva ali praksa da se kuća pravi od krova nije izuzeta ni u ovom slučaju. Startna pozicija je više nego ilustrativna i deprimirajuća jer trenutna finansijska ulaganja u istraživanje i razvoj u Republici Srskoj iznose svega 0,25 bruto domaćeg proizvoda. Svako poređenje sa evropskim tendencijama koje proklamuju investicije u nauku do tri posto društvenog proizvoda u najjačim zemljama Unije, upozorava na potrebu realnog sagledavanja ogromnog zaostatka nauke i tehnologije u RS. Smanjenju tog jaza neće doprinijeti ni to što je ovim dokumentom planirano da se ta ulaganja u naredne četiri godine povećaju na 0,5 posto. Jedna od novina je i najavljeno osnivanje fonda za nauku, te uvođenje obaveznog namjenskog izdvajanja za istraživanja od posebnog sektorskog interesa. Nadležni u Ministarstvu nauke i tehnologije RS su dali i „viziju“ novog naučno-istraživačko-razvojnog sistema, a preduslov za njenu realizaciju je, kako su naveli predlagači, tek „ prepoznati nauku i tehnološki razvoja kao strateške vrijednosti za RS“. Ovakvo praznoslovlje govori samo za sebe jer, dok u svijetu traje rat oko prestiža u munjevitom tehnološkom i naučnom razvoju koji je u potpunosti izmijenio ljudski život, u RS se radi na „prepoznavanju“ tog procesa. No, najveći problem, čak veći i od mizerne finansijske osnove za razvoj nauke, je tragična činjenica da je nauka protjerana sa faklulteta koji su oduvijek i svuda bili, ne samo obrazovne nego i naučne institucije. U tome je nemjerljiv doprinos ministrovanja Antona Kasipovića u stvaranju ambijenta u kome je moguće sa plagiranim ili kupljenim disertacijama steći „naučno“ zvanje i pri tom još i katedru sa koje će se ono širiti nemilostrdno sakateći generacije koje su žrtve ovakvog poimanja visokokoobrazovnih i naučnih institucija.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...


Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...

 „Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...

"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...


Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...


Ostale novosti iz rubrike »