Malteški red se vraća u Rusiju?
Prvi put nakon 200 godina Rusiju je posetio Veliki magistar Malteškog reda. Već danas poseta Moskvi poglavara te suverene katoličke organizacije, viteza i kneza Metju Festinga, se karakteriše kao istorijska.
Malteški red ili Suvereni vojni red vitezova hospitalaca Svetog Jovana Jerusalimskog od Rodosa i od Malte danas je jedan od najpoznatijih duhovno-viteških redova Rimokatoličke crkve. Utemeljen je 1099. godine kao religiozno-dobrotvorno bratstvo pri bolnici Svetog Jovana Milostivog u Jerusalimu. Ali već 1120. godine društvo se pretvorilo u vojno-monaški red na čelu sa Velikim magistrom. U različitim istorijskim epohama pripadnike reda su nazivali jovanovci ili hospitalci. Naziv «Malteški» red je dobio tek u XVI veku posle proterivanja njegovih pripadnika s Rodosa na Maltu. Krajem XVIII veka malo je nedostajalo da se istorija reda prekine, ali zahvaljujući pomoći Rusije organizacija nije bila samo spašena, nego i značajno ojačana, rekao je u eksluzivnom intervjuu radio kompaniji «Glas Rusije» prvi konzul ambasade Malteškog reda u Ruskoj Federaciji Nikola Savoreti:
1798. godine Napoleon i masonske strukture su za vreme rata između Francuske i Engleske zauzele Maltu i proterale vitezove s ostrva. Rusija je jedina u tim smutnim vremenima pružila utočište našem redu. Ruski imperator Pavle I, kom su bile bliske vrednosti i ideali viteštva, dodelio je redu zemlju u Gatčini i poklonio 216.000 zlatnih rubalja. Ovim postupkom on je spasio red, a zauzvrat zamolio sledeće: da red postane zajednički za sve hrišćane, a ne samo katolički; zatim, da on postane Veliki magistar, bez obzira na to što je već bio oženjen i pravoslavne vere; i naposletku, da ruski jezik bude upotrebljen u simbolima našeg reda. Simbol malteških vitezova je osmokraka zvevda. Osam zrakova simbolišu jezike ljudi koji su osnovali naš red. Pavle I je zamolio da se centar zvezde smatra ruskim jezikom.
Ruski imperator je faktički ipak dobio titulu Velikog magistra malteških vitezova 1798. godine. Čak su ga užurbano i krunisali specijalnom krunom, a rezidenciju reda preneli u Sankt Peterburg. Od tog trenutka beli osmokraki malteški krst je nekoliko godina bio jedan od državnih simbola Ruske Imperije. Ali u vreme dok su predstavnici jovanovaca regulisali pravne formalnosti u Vatikanu, Pavle I je ubijen i istorija reda u Rusiji je prekinuta nadugo. Tek posle skoro dva veka, 1992. godine, ukazom predsednika Borisa Jeljcina u Moskvi se pojavilo diplomatsko predstavništvo reda. Istini za volju, zasada u Rusiji nema malteških vitezova. «Mi jednostavno nismo stigli nikoga da proizvedemo u viteza ni u XVIII, ni u XX veku», – kaže Nikola Savoreti. Vrlo je verovatno da će se posle dolaska Metju Festinga u zemlji ipak pojaviti prvi vitezovi hospitalci. Ova poseta je značajna za sve nas, tim više za Velikog magistra, nastavlja prvi konzul ambasade Malteškog reda u Rusiji:
– On je prvi put u Rusiji, a obzirom da je sin visokog oficira Oružanih snaga Velike Britanije*, gospodin Metju Festing je opčinjen svime što se tiče vojske. Rusija, između ostalog, ove godine obeležava i važan istorijski datum – 1812. godine ruska vojska je pobedila našeg zajedničkog neprijatelja Napoleona. Mi koristimo godišnjicu te pobede i ovu posetu da se zahvalimo Rusiji za sve što je učinila za naš red.
U programu posete Velikog magistra je i otvaranje izložbe «Blago Malteškog reda» koja je upriličena povodom dvadesetogodišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Rusije i Malteškog reda, susret s političkom elitom države i sveštenstvom Ruske pravoslavne crkve. Velika pažnja biže poklonjena i pregovorima u vezi razvoja zajedničkih projekata spasilačkih radova i dobrotvornih akcija društva. Kao i u trenutku svog osnivanja pre 900 godina red i dalje deluje prema svojoj devizi «Štititi veru i služiti siromašnima», nastavlja Nikola Savoreti:
Naš red ima predstavništva u 104 zemlje sveta, i mi pomažemo svim ljudima koje je zadesila nesreća, nezavisno od toga kojoj konfesiji pripadaju. Imamo 25.000 lekara širom sveta i preko 80.000 volontera koji nam pomažu. U Rusiji imamo nekoliko centara, ali najvažniji je u Sankt Peterburgu. On pruža hranu i krov nad glavom stotinama hiljada beskućnika koje mi zovemo «naši gosti». Naše strukture se takođe nalaze u Kolomni i Kalinjingradu gde pomažemo narkomanima. Trenutno aktivno sarađujemo sa ruskim Ministarstvom za vanredne situacije i prenosimo naše iskustvo u formiranju civilnih volonterskih odreda. Slična služba je bila veoma razvijena u carskoj Rusiji, ali je za vreme boljševizma i ateizma skoro u potpunosti izgubila svoj značaj.
Uzgred, široko međunarodno interesovanje za Malteški red ponovo se pojavilo nakon 2000. godine kada je izašao roman Dena Brauna «Da Vinčijev kod». U knjizi se pominje tajna zajednica Priorat Siona, ili Bratstvo čuvara tajne čaše Grala, koje se vezuje za drugi stari viteški red – templare. Čitaocima, međutim, nije bilo toliko važno o kome se radi u knjizi – templarima ili hospitalcima, i Malteški red su sve češće počeli da nazivaju masonskim redom. «Mi smo katolički red i nemamo nikakve veze s masonstvom», - tvrdi Nikola Savoreti.
*Otac Velikog magistra Malteškog reda, feldmaršal ser Frensis Festing (1902-1976) u periodu od 1958. do 1961. godine bio je načelnik Imperijalnog Generalštaba britanskih Oružanih snaga.
Milena Faustova,
- Izvor
- Golos Rossii, foto: Ben Ward/flickr.com/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















