
Hrvati hoće da otmu srpsku tradiciju!
„Čuvanje Hristovog groba je drevni običaj koji je u hrišćanskom svetu zabeležen samo u Jerusalimu i u Vrlici, malom mestu u severnoj Dalmaciji. Crkva Svetog Nikole u Vrlici, u kojoj su pravoslavci običavali čuvanje Hristovog groba, podignuta je 1618. godine. Tačni podaci o samim počecima običaja nisu zabeleženi u istorijskim izvorima, ali, prema usmenim predanjima, običaj postoji najmanje 400 godina“, objašnjava Pavlović.
Čuvari stupaju u crkvu odeveni u narodnu nošnju sela Vrlike i još devet naselja, predvođeni harambašom, gde dvojica čuvara zauzimaju mesto severno i južno od Hristovog groba. Smene straže su česte, čuvari defiluju kroz crkvu nenametljivo, u čvrstoj pobožnosti, zauzimaju svoja mesta i netremice gledaju u Svetu plaštanicu. Ovaj običaj proistekao je iz narodne pobožnosti i ne remeti sklad crkvene molitve, nego ulepšava liturgiju elementima ratničkog dostojanstva.
„Istovetni običaj čuvanja Hristovog groba imaju i Hrvati. Istoriografski posmatrano nije sporno da običaj kod njih ima svoje srbsko i pravoslavno ishodište, jer je uveden u rimokatoličku liturgijsku praksu zahvaljujući unijaćenju pravoslavnih Srba. I to je razlog da Hrvati prisvajaju srbski običaj čuvanja Hristovog groba. A mi, Srbi, ne želimo da budemo na ovaj način pokatoličeni“, kaže harambaša, koji je pod pritiscima još 1983. napustio Hrvatsku i danas se bori za srpstvo u Dalmaciji.
Posle zloglasne „Oluje“ i progona srbskog življa, tradicija duga vekovima je prekinuta sve do 2005. godine, kada su je Srbi iz Dalmacije obnovili u Batajnici. Formirano je novo društvo „Čuvari Hristovog groba“, u kome je danas 65 čuvara i još 200 simpatizera. Članovi mogu da budu samo Srbi rođeni u Vrlici i susednim selima, kao i njihovi direktni potomci. Srbska javnost je mogla da ih vidi u kraljevskom dvoru, u grobnoj crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, krajem maja, kada su učestvovali u sahrani članova kraljevske porodice Karađorđević.
„Zahvaljujući učešću u sahrani kralja Petra, kraljice Aleksandre i kraljice Marije, mi smo postali deo istorije i naše dinastije i srbskog naroda. A što je takođe važno, ovaj narodni običaj preneli smo i u Srbiju“, ponosan je harambaša.
Udruženje vode predsednik Dragan Pavlović, predsednik Skupštine Miljenko Krunić i predsednik Upravnog odbora Milan Cvitkovac. Svake godine za Uskrs društvo na saboru u Vrlici bira novo rukovodstvo i novih šest do osam čuvara. U junu ove godine društvo je pri Etnografskom muzeju Srbije registrovalo i zaštitilo ovaj običaj i tradiciju kao srpsku nacionalnu baštinu.
„U UNESKO želimo da zaštitimo sam običaj čuvanja Hristovog groba, naše pesme i našu nošnju kao jednu od najlepših tradicija hrišćanstva u Evropi. Posebno vredna je naša nošnja, koja se šije ručno, od starih i vrednih materijala. Svaka odežda vredi najmanje 6.000 evra. Kubure i puške pravimo sami i njihova vrednost nije procenjena. Trenutno sakupljamo novac da sašijemo nove opanke, koji su se izlizali. Srbija je odlučila da nas prijavi u UNESKO čim se donese zakon o zaštiti srpske nacionalne baštine „, objašnjava harambaša Dragan Pavlović.
Čuvari u Hilandaru
Obučeni u tradicionalnu nošnju naroda Cetinske krajine, čuvari Hristovog groba, njih 40, na čelu sa svojim harambašom, proslavili su Vidovdan u manastiru Hilandar. Ispovedili su se u manastiru na Svetoj Gori, i sa mladim naraštajima, koji su prvi put posetili Hilandar, pristupili svetom pričešću.
Dinarska odežda
Nošnja čuvara je tipično dinarskog karaktera. Slojevita je i bogato ukrašena. Čine je ravna kapa sa dominantnim metalnim delovima, odnosno oklopima, koji simbolišu hrabrost i snagu, gaće (pantalone), krožet (prsluk-jelek), čerma (borbeni prsluk sa tokama), pašnjača (borbeni pojas od kože),pas (ukrasni vuneni kaiš) i trlagan (suknena jakna-koporan). Čuvar na nogama ima opanke, čarape, suknene štitnike i potkoljenjače (kožni kaiševi ispod koljena).
- Izvor
- Novosti
- Povezane teme
- Srbska kulturna baština
- Čuvara Hristovog groba
- severna Dalmacija srbska kraina
- Kraišnici
- Vrlike
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















