Na Volstritu vlada velika zabrinutost, a većina se slaže da stvari stoje mnogo gore nego što se prikazuju javnosti. Posle događaja u Ukrajini rađa se sasvim novi svet.
Pre mesec dana je Njujork tajms je pisao da evrozona izlazi iz recesije i da će privredni rast u 2014. biti oko 1,1 odsto, što je manje za 0,1 odsto od ranije predviđene stope rasta od 1,2 odsto. Za to vreme, SAD su najavile da će američka ekonomija u ovoj godini zabeležiti rast od 2,4 odsto.
Ovaj optimizam ne deli Bob Ivri, finansijski analitičar Blumberga, koji izjavljuje: “Mi smo na pragu nove ekonomske krize, ali još ne znamo tačno gde će izbiti. Razlog je što tržišta kapitala i dalje posluju tako da opterećuju ostale sektore”.
“Finansijska kriza je nešto što se događa svakih pet do sedam godina”, ranije je izjavio Džejmi Dajmon, predsednik uprave i glavni izvršni direktor J.P. Morgan Chase-a, a njegovom izjavom Bob Ivri započinje svoju knjigu Sedam grehova Volstrita (The Seven Sins of Wall Street).
“Prošlo je šest godina od 2008, a jedina stvar koja se promenila je da je moguća propast banaka još više ojačala njihovu moć, mnogo više nego pre krize. Kao rezultat toga, banke šire svoje korporativne strukture, a nivo neadekvatne kontrole rizika je apsolutno nedopustiv”, kaže Bob Ivri, koji se u svojoj knjizi fokusira na različite aktivnosti banaka posle poslednje finansijske krize, uključujući i brojne ilegalne aktivnosti, budući da su bankari apsolutno sigurni da će se izvući u bilo kom slučaju i bez ikakvih problema, prenosi Glas Rusije.
“Religija u finansijskom sektoru je brza dobit, ignorisanje propisa i nebriga za živote običnih ljudi. U svakoj velikoj instituciji uvek postoje ‘trule jabuke’, tj. ljudi koji su spremni da pomeraju granice i, ako oni znaju da za njih neće biti većih posledica, oni će i dalje činiti to što čine”, nedavno je izjavio šef Odeljenja za finansijske usluge Njujorka Ben Levski.
Opasne američke banke
“Nekažnjavanje na Volstritu zbog njihovih ranijih nedela je jedan od ključnih razloga zbog kog će izbiti nova kriza”, tvrdi analitičar Dejvid Dayen. Iz njihove perspektive, najveći rizici tradicionalno leže u hipotekarnom tržištu.
Najnoviji izvor “lakog novca” su privatne kompanije koje kupuju oduzete nekretnine i imovinu, daju je u najam, a zatim prodaju vrednosne papire za koje garantuju prihodima od tog najma. Za finansijske eksperte je sve to vrlo sumnjivo jer je reč o hipotekarnim obveznicama koje su bile jedan od neposrednih uzroka krize 2008. i, kao takve, imaju veliki potencijal da izazovu slom na tržištu kapitala.
I ne samo to. Prema Dejvidu Dayenu, postoji i opšti faktor opasnosti. Banke su smanjile svoje udele u konvencionalnim bankarskim aktivnostima, kao što su krediti kompanijama, manjim privatnim formama i hedge-fondovima (investicioni fondovi sa niskom stopom rizika. Vlasnici finansijskih institucija koji posluju na taj način u posljednjih pet godina su uvećali svoj ukupni kapital za 60 odsto, ali su se preopteretili drugorazrednim kreditima firmi koje inače nikako ne bi mogle imati pristup tradicionalnim kreditima. Izbegavajući tradicionalni način poslovanja, tržišta kapitala će se naći sa velikim količinama duga, poverioci neće imati nikakvu zaštitu, a rizik je prevelik.
“Zajmodavci obično prodaju takve kredite na tržištu kapitala na kojima su već godinama vrlo niske kamatne stope ohrabrivale ulagače da traže bilo kakvu transakciju koja će im doneti veći profit. Dakle, eksplozija junk-obveznica je dovela do špekulativnih ulaganja u rizične poduhvate, koji garantuju visoku zaradu. Međutim, kao i ranije, ove junk-obveznice imaju vrlo slabo obezbeđenje, a od 2009. se tržište takvih obveznica udvostručilo i doseglo vrednost od skoro dve milijarde dolara. Ako se gubici nagomilaju, a neke od najvećih banaka na to mogu uticati iz sene, dogodiće se lančana reakcija koja će pogoditi i tradicionalno bankarstvo”, zaključuje Dayen u svojoj kolumni za AlterNet.
Uzmemo li u obzir da u SAD 80 odsto BDP dolazi iz uslužnog sektora, a većina je upravo finansijski sektor na kome se špekulira do neslućenih razmera, i kako realni sektor čini jedva 20 odsto ukupnog BDP, onda postaje jasno kakve bi posledice imala lančana reakcija, koju predviđa Dejvid Dayen.
Jedan od glavnih razloga što u svetu visokih finansija ne postoji pravilo kažnjavanja za počinjena nedela je sama njihova struktura koju je utemeljila globalna elita, koju je raskrinkala bivša službenica Svetske banke Karen Hudes, koja je dobila otkaz zbog odavanja tajnih informacija o bankarskoj korupciji. Ona je detaljno objasnila bankarske mehanizme kojima tržišta kapitala žele da dominiraju na globalnom nivou i zbog čega su njihovi vladari nedodirljivi.