Ruski kapital napušta strane banke
Strane banke gube ruski novac. Pretnja Zapada ekonomskim sankcijama zbog aktivne pozicije Moskve u Ukrajini izazvala je otok kapitala ruskih klijenata iz kreditnih institucija, koje se nalaze u vlasništvu stranaca. Samo u martu 2014. godine, obim sredstva povučenih iz 60 kreditnih institucija u vlasništvu stranaca iznosio je 63 milijarde rubalja (1,8 milijardi dolara).
Ruski građani i organizacije masovno povlače svoje depozite i zatvaraju račune u ruskim filijalama stranih banaka. Lider po odlivu kapitala postala je Moskomprivatbank koja je do nedavno pripadala ukrajinskom Privat banku. Njen obim depozita smanjen je za 40%. Među prvih deset "žrtava" su: HKF-banka - "ćerka" češke Home Credit Group; Raiffeisenbank (filijala velike austrijske banke Raiffeisen); "ćerka" francuske Societe Generale «Rosbank». Kao i "ćerka" američke Citigroup - Citibank i nemačke bankarske grupacije Deutsche Bank, francuske BNP Paribas i Credit Agricole, ING Bank (Holandija), Commerzbank (Nemačka). To su samo one čiji gubici se mere u milionima. Broj stranih kreditnih institucija koje su pogođene političkim intrigama Zapada protiv Rusije u proteklih nekoliko meseci, previsuje 60. Rusi ih više ne smatraju bezbednim mestima za čuvanje novca, kaže doktor ekonomskih nauka, politikolog Josif Diskin.
- Pre svega, Rusi su zabrinuti da sa uvođenjem sankcija Rusiji "ćerke" stranih banaka ne prekinu svoju delatnost. Zaista, sa druge strane okeana sve vreme dolaze zahtevi da se uvedu nove sankcije protiv Rusije. Relevantni nacrt zakona su već predložila dva američka senatora, od kojih je jedan - Džon Mekejn. Iz njihove perspektive, američke sankcije još uvek nemaju značajan uticaj na Moskvu, pa traže da se uvedu sankcije u finansijskom sektoru. Amerikanci ne mogu da kontrolišu ruske banke, ali mogu uticati da strane banke promene svoj način rada. Zato, ruski građani, sasvim racionalno, unapred otuda povlače svoj novac i prevode ga u ruske banake.
Same banke u zvaničnim izjavama ne vole da gubitak kapitala povezuju sa geopolitičkom krizom i, između ostalog, sa pritiskom Zapada na Rusiju u vezi sa situacijom u Ukrajini. Na primer, glavni ekonomista ruskog ogranka Deutsche Bank Jaroslav Lisovolik kaže da je odliv sredstava ruskih građana i kompanija iz "kćerki" inostranih banaka u martu izazvan "opštom nestabilnošću na finansijskim tržištima". Međutim, nezavisni stručnjaci se slažu da su akcije Rusa izazvane željom da se izbegnu nepotrebni rizici i brige. Nažalost, mnogi ljudi u Rusiji su imali nesreću da sami osete kako politički bes može odjednom ostaviti obične građane bez sredstava za život. U martu, korisnicima nekoliko ruskih banaka je iznenada bila uskraćena mogućnost da kupuju, podižu gotovinu i vrše prenose sa Visa i MasterCard. U najtežoj situaciji su bili ljudi koji su se u tom trenutku nalazili na putovanjima u inostranstvu. U međunarodnim platnim sistemima svoje postupke su objasnili uvođenjem američkih sankcija Rusiji. Pošto su glavni akcionari Visa i MasterCard američke banke, oni su u obavezi da sprovede propise američkog Ministarstva finansija i zato su platni sistemi blokirali operacije jedog broja ruskih kreditnih organizacija, bez prethodne najave. Posle par dana preovladao je razum. Međutim, događaj je rečito pokazao kako građani mogu postati taoci intriga američkih političara.
Nakon demarša Visa i MasterCard u Rusiji, odlučeno je da se ubrza stvaranje nacionalnog platnog sistema. Relevantni zakon je nedavno potpisao predsednik Vladimir Putin.
Tatjana Tabunova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Vasiliй Batanov/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ambasada Republike Srbije u Vašingtonu saopštila je da su Sjedinjene Američke Države zvanično potvrdile svoje učešće na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, nakon potpisivanja bilateralnog spora...
Autor i reditelj dokumentarnih filmova, Slađan Stojanović iz Vranja, dobio je prvu nagradu za televizijski pristup na 21. Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma "Zlatna buklija" u Velikoj Plani, za film...
Udruženje 'Kraljevina Srbija' proslavilo je danas svoju slavu, Svetog Simeona Mirotočivog, priredivši svečani prijem u Kraljevskom Dvoru. Prisustvovali sy NJ.K.V. Princ Naslednik Filip, NJ.K.V. Princ Aleksandar i NJ.K.V....
U Vranju će u sredu, 4. februara na šetalištu u centru grada od 13 časova biti obeležen Svetski dan borbe protiv raka akcijom pod nazivom 'Koš za zdravlje'. ...
Beka Mitić Ristić, spisateljica rodom iz Vranja a koja živi i stvara u Nišu, održaće književno veče u rodnom gradu, u četvrtak 4. decembra 'Handlebar'-u. Ovo književno veče se razlikuje...
Dvadeset prvo izdanje Međunarodnog Festivala dokumentarnog filma pod nazivom “Dokument 2025”, a koje se održava u organizaciji udruženja “Dokument 06”, trajaće od 3. do 5.12.2025. godine, a svečano otvaranje...
Ostale novosti iz rubrike »
















