Mediji: Kina „steže omču“ oko SAD, testirajući njihove pozicije u Aziji
SAD žele da očuvaju poziciju „glavnog“ u Srednjoj Aziji, u vreme kada Kina namerava da je vrati sebi. S tim u vezi, predsednik Kine Si Đinping obratio se istorijskoj taktici Mao Cedunga: „stezati omču“ oko SAD kako bi se proverila privrženost Vašingtona svojim saveznicima, smatra ekspert lista The Diplomat.
Sporazumi po mnogim pitanjima, postignuti između rukovodstava SAD i Kine za vreme samita APEK, ne mogu sakriti fundamentalnu geopolitičku realnost – Vašington i Peking se takmiče u moći, težeći da dostignu ciljeve koji međusobno isključuju drug druga, piše izdanje.
„SAD žele da sačuvaju svoju poziciju „glavnog“ u Srednjoj Aziji, u to vreme kad Kina želi da je vrati sebi. Za dostizanje ovog cilja, predsednik Kine Si Đinping obratio se istorijskoj taktici Mao Cedunga: „stezati omču“ oko SAD kako bi se proverila privrženost Vašingtona svojim regionalnim saveznicima“, komentariše autor materijala.
`50-ih godina, piše list, Mao je projektovao dve međunarodne krize u Tajvanskom zalivu, uz pomoć kojih je nameravao da ojača pritisak na SAD ili, drugim rečima, da „stegne omču“, obraćajući pažnju na ekcese američkih ambicija u Srednjoj Aziji i u četavom svetu.
The Diplomat primećuje, bez obzira na to to što se vreme promenilo, kineska strategija „omče“ ostaje na snazi. Od 2012. godine Kina neprestano osporava pretenzije Japana na ostrva Senkaku, šaljući brodove u susedne vode, a objavljivala je i uvođenje bespilotne zone nad Južno-kineskim morem. Peking je jednom već pokušavao da opredeli krajnji stepen privrženosti Vašingtona svojim interesima u Aziji, ali taj pokušaj nije uspeo usled slabosti maoističke Kine. Ekspert lista postavlja pitanje: koliko uspešna će ova strategija biti za Si Đinpinga?
Odgovarajući na ovo pitanje, autor materijala obraća pažnju na ključne nacionalne interese Kine – Tajvan i Južno-kinesko more. Ako Peking ne ostavlja sumnju povodom strateške važnosti Tajvana, to Vašington teško da će ostrva razmatrati u svojstvu prioriteta u svoje spoljne politike. Na takav način, Kina ima sve osnove da proveri koliko je Vašington spreman da ulazi u spor oko Tajvana.
Asimetričnost interesa dve države u ovom slučaju se artikulišu nešto manje, ali je ulog dosta veliki – razbijanje japansko-američke alijanse može poslužiti signalom za kraj regionalne, pa čak i globalne hegemonije Sjedinjenih država.
Savremena varijacija strategije Maove „omče“, piše autor materijala, u ravnoj stepeni se zaključuje kako u želji da se proveri snaga Vašingtona, tako i u nameri da se prodemonstrira težnja Kine da zauzme, odgovarajući njegovom statusu, položaj u svetu.
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Kina
- geopolitika
- odnosi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















