Početna stranica > Novosti

Balkanski haiku Hermana Van Rompeja

Balkanski haiku Hermana Van Rompeja
02.12.2014. god.


„Krim se samoopredeljuje, kao Kosovo, Krim mora da ostane. Ali ne Kosovo“. Van Rompej.

Prvog decembra završen je mandat prvog predsednika Evropskog saveta Hermana Van Rompeja, inteligentnog čoveka koji je zastupao princip „ni našim, ni vašim“, koji je bio u stanju da podvuče jednakost svih zemalja u EU, i koji je u slobodno vreme pisao haiku. Najpoznatija je ironična pesma o sopstvenoj ćeli: „Vetar mrsi kovrdže, Vetar ostaje, Ali ne i kosa“, koja je postala osnova našeg trostiha kojim smo pokušali da ilustrujemo nedoslednost Brisela prema spornim teritorijama.

Za vreme Van Rompeja Srbija je dobila status zvaničnog kandidata za stupanje u EU. U njegovo vreme Kosovo je počelo da čini široke korake na putu u EU. O tome da se ove reči ni po čemu ne razlikuju od razgovora o vremenu, svedoči nedavni članak glavnog urednika prištinskog lista "Koha Ditore" Argona Bajramija "Mrak nad Kosovom", gde on piše o ljudima čije korake pozdravlja Rompej sledeće: „da bi se održao luksuzni život naših vladara, potrebne su dodatne takse, čak i na bolest i umiranje“.

Uporedo sa tim, prvom predsedniku EU pripada sentenca „Kada se nemarno odnosite prema granicama, vi se nemarno odnosite prema miru“. To je rečeno o Krimu, gde je ruska „intervencija“ tobože razorila evropski sistem bezbednosti. U stvari ovaj sistem je bio razoren ranije, 2008. godine, jednostranim proglašavanjem nezavisnosti Kosova. I to mnogo aktivnije od Šešeljevih izjava ometa proces pomirenja na kojem je, prema mišljenju Rompeja, izgrađena EU.

Na zalasku političkih dana Rompej se sasvim raznežio i izjavio da bi rešenje za ukrajinsku krizu mogla da postane decentralizacija ili federalizacija. Srbiji, kao što se zna, nudi se isključivo „normalizacija“ sa kosovskim „susedom“.

Profesor političkih nauka Beogradskog univerziteta Slobodan Samardžić smatra da su „balkanske“ izjave Rompeja uvek demonstrirale protivrečnosti politike EU u pogledu Balkana:

- EU nije priznala Kosovo, ali deluje na Kosovu kao da je Kosovo već država. Sa druge strane, radi njenog pridruživanja, rade sa Srbijom koja nije priznala sececiju Kosova. Brisel sam mora da reši taj problem i da kaže definitivno da li priznaje teritorijalni integritet Srbije i da li Kosovo kao država postoji ili je to neki politički provizorium Vašingtona i Brisela.

Novi predsednik EU je bivši šef ministarskog kabineta Poljske Donald Tusk. Dok je gospodin Rompej, kada je bio premijer, pravio koalicionu vladu u Belgiji, Tusk je aktivno podržavao nezavisnost Kosova. Ali to teško da će uticati na politiku EU, smatra Slobodan Samardžić.

- Funkcija predsednika Evropskog Saveta nije visoka politička funkcija. Predsednik Evropskog Saveta nema ni svoj manevarski prostor da kreira politiku EU. Tako da će njegove izjave biti prateće izjave zvanične politike koja će se formirati daleko od njegovih očiju. Formiraće se ta politika u jakim centrima EU, kao što je Berlin i u institucijama kao što su Visoki predstavnik za spoljnu politiku, predsednik Komisije i drugi. Lični stav predsednika Evropskog saveta prema Kosovu tu nije važan. U ovom slučaju- on se slaže sa generalnom politikom, ali on tu ne može da doprinese ni na bolje ni na lošije.

Timur Blohin,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: AP/Yves Logghe/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA