Kudrjavceva: Ruski jezik dopušta igru reči i rađanje podteksta
Rukovodilac projekta BILIU Instituta za strane jezike i medijske tehnologije Univerziteta Grajfsvlad Jekaterina Kudrjavceva ispričala je dopisniku RIA Novosti Juliji Osipovoj u kakvom se položaju nalazi ruski jezik u inostranstvu i kako se u jeziku ispoljava nacionalni karakter.
Jekaterina LJvovna, kako procenjujete situaciju sa ruskim jezikom u inostranstvu?
- Sve zavisi od toga ko je nosilac ruskog jezika, koji aspekt se realizuje u konkretnoj komunikativnoj situaciji i metodičkom prilazu njenog rešavanja. Trenutno brojnost nosilaca ruskog kao stranog pada, između ostalog zato što se smanjuje broj studenata koji biraju da uče ruski kao strani jezik.
Tim povodom veliki značaj dobijaju državni programi za podršku ruskog jezika, proučavanja istorije i kulture Rusije kao predmeta jedinstvenog ciklusa, u čemu učestvuju višeprofilni pedagozi. I želimo da se nadamo da će se finansirati upravo ono što traži potencijalna ciljana publika, uzimajući u obzir uslove zemlje i nastalu geopolitičku situaciju.
Da li ruski jezik odražava nacionalni karakter ne u filozofskom, već u filološkom smislu?
Za ruski jezik je malo karakterističan jasno propisan red reči u rečenici; za razliku od nemačkog. Prilikom prevoda ruskog dijaloga na nemački, kako bi se ugodilo pravilima nemačke gramatike, redosled se krši, mada ima bitan značaj za dešifrovanje podteksta rečenog. Na primer, „doći ću za jedno 15 minuta“... Nemac će to prevesti kao „doći ću za 15 minuta“ i čekaće večnost. Ruski jezik dozvoljava da se rastegne prostorno-vremenski kontinuum, da se on učini manje određenim. Nemački jezik je konkretniji, u njemu nema gramatičkog sistema koji dopušta igru reči na nivou podteksta. Nemci ne shvataju ruski humor isto kao ni ruske aluzije, ne umeju da čitaju između redova.
Sa lingvističke tačke gledišta u savremenoj književnosti postoje uzorni autori?
Prema meni to je Boris Akunjin u prozi. On dokazuje da čak sada može da se piše veličanstvenim ruskim književnim jezikom u raznim žanrovima i stilovima, ne prelazeći granice potpuno pismene kasične forme. U poeziji je više promena, ali na prvo mestu to su Olga Sedakova i Ina LJvovna Lisnjanska.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/quinn.anya/ss-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















