AKADEMIJA U ČAST STOPEDESETE GODIŠNJICE OD UPOKOJENJA POPA JOSIFA POPOVIĆA MIHAJLOVIĆA (1810-1865)
Snažan pečat te srpske ideje u duhovnom miljeu, sve do našeg doba, kroz generacije su čuvali mnogobrojni manastiri i crkve ''na svetim vodama Lima''. U duhovnom sazvježđu prošlih vremena nebesko ozračje i istorijsku vertikalu dominantno su čuvali prvenstveno manastir Đurđevi Stupovi, kao i Šudikova.
Danas nas je okupila ličnost Popa Josifa Mihajlovića Popovića, koji je rođen ovdje u selu Zagrađu na Polici, od oca popa Vukašina, što je kako stoji u zapisu stradao od Turaka 1825. godine zajedno sa svoja tri sestrića nedaleko od današnje gimnazije u Beranama. Josif se školovao u manastiru Đurđevi Stupovi i naslijedio svoga oca na čelu poličke parohije. U teškim vremenima za srbski narod donjih Vasojevića pop Josif bio je prvi među Poličanima. Do 1857. godine on je to bio po volji naroda, a od tada zato što ga je knjaz Danilo postavio za kapetana najprostranije kapetanije u Vasojevićima. On je bio narodni prosvjetitelj, sveštenik, umješni vojni komandant i mudri narodni starješina. Iako nije bio plemenski Vasojević, prema pisanju vojvode Gavra Vukovića, sina vojvode Miljana: ''Pop Josif iz Zagrađa kapetan bio je Miljanu u svim njegovim preduzećima bliski i svesrdni saradnik, nego koji mu drago vasojevićki glavar.''
Godine 1858. pop Josif je bio član u vasojevićkoj delegaciji kod knjaza Danila, a iste godine potpisuje peticiju glavara koji odlaze u Srbiju radi traženja pomoći. On tajno predstavlja Vasojeviće 1861. godine, kao njihov delegat, kod pobunjenih Hercegovaca pod vođstvom Luke Vukalovića, na skupu u manastiru Kosirijevo i potpisuje predstavku koju pobunjeni Srbi predaju komisiji evropskih sila. Najteže dane svoga života kapetan Josif dočekao je 1862. godine, poslije završetka rata između Crne Gore i Turske, u kome je on predvodio Poličane i ostale Srbe iz svoje velike kapetanije. Po međunarodnom ugovoru Polica je, kao i sva Donjvasojevićka nahija, ostala u granicama Turske. Da bi se odbjegli narod vratio na svoja ognjišta nije bilo drugog izlaza do da se prvo pokore njegovi prvaci. Tada su, inače, Turci prvi put uspostavili svoj stalni garnizon na lijevoj obali Lima, pored koga će početi da se razvija varoš Berane.
Tajna prepiska popa Josifa sa Cetinjem, odnosno njegova pisma sačuvana u Državnom arhivu Crne Gore, koja je slao Senatu i Crnogorskom konzulatu u Skadru, najbolje prikazuju kakav i ko je bio pop Josif, nesumnjivo značajna ličnost zagraničnih Srba. To vrijeme je za Poličane teže od svega što su do tada podnosili, o čemu on u pismima opširno govori.
Od 1864. godine sjedište Sandžaka pod kojim je spadao i beranski kraj, postao je Novi Pazar. Kao i ranije Josif Mihajlović Popović uporno se bori za svoj narod koji je predstavljao. Najzad, Turci nijesu htjeli da ga podnose i odlučili su da ga likvidiraju. To se jasno vidi iz pisma, koje on šalje iz Berana crnogorskom konzulu Vacliku u Skadar 21.10.1863. godine. On piše: ''Evo nekoliko vremena od vas nikaka glasa ne čujem, pa sam sada odlučio da vam se ovim nekoliko riječi javim. Ako želite čuti da sam u životu i nadati se, pošto ovo dobijete, od vas dobrom glasu. Javljam da òće Kariman beg da dođe tamo, a to je moj glavni prijatelj koji mi je glavu sačuvao. Kajmekan koji je odavde istjeran, jednu noć bio mi je turio busiju da me izgubi i da nije bilo Kariman bega oćaše svršit po njegovoj želji. Toga radi vas molim, ako mu bude nužde od Spužana, da mu budete naklonjeni koliko budete mogli.'' Iz ovog pisma se jasno se vidi da je pop Josif predosjećao opasnost koja mu predstoji.
Slava popu Josifu!
- Izvor
- Glas Holmije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















