Francuzi zabranili prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“
Vlasti Strazbura, Nice, Kana i Bordoa zabranile su prikazivanje filma „Krim. Povratak kući“, izjavio je predstavnik Ruskog državnog filmskog fonda Oleg Agišin.
Prema njegovim rečima, film je već bio prikazivan tokom leta u Parizu, međutim, vlasti ova četiri grada pribegavale su raznim metodama kako bi sprečile njegovo prikazivanje.
Poslednji slučaj, rekao je Agišin, dogodio se u Bordou, jer su aktivisti ukrajinske dijaspore sakupili potpise i poslali ih u gradsku skupštinu, nakon čega je doneta odluka o zabrani prikazivanja filma.
Poslanik francuske Narodne skupštine Nikola Djuik smatra da je u pitanju veoma „glupa i neprihvatljiva cenzura“, imajući u vidu da je Krim istorijski bio ruski.
„Važno je da ljudi znaju da je Sevastopolj oduvek bio deo Federacije. Cenzura ovakve vrste koči dijalog i razmenu mišljenja. Mislim da je to kontraproduktivno i nedopustivo“, rekao je Djuik.
On je kao razlog zbog čega pojedinci ne žele da taj film bude prikazivan naveo realnost celokupne situacije, odnosno rezultat referenduma koji je stabilizovao prilike na Krimu i sprečio nepotrebne žrtve.
Film, kako je rekao, potvrđuje da je većina stanovnika Krima sa velikom radošću dočekala povratak u Rusku Federaciju, a to ne odgovara Kijevu.
„Kijevske vlasti u proteklih 10 godina nisu ulagale u Krim, što je dovelo do toga da su putevi u lošem stanju, kao i da su sistemi za preradu đubreta veoma zastareli. Svima je poznato da Ukrajina nikada nije bila organizovana država, kao i da je razvoj ekonomije veoma loš. Nakon posete Krimu, uverio sam se da su građani srećni što su se vratili u Rusiju“, objasnio je Djuik.
Francuski političar takođe smatra da je jedina gora stvar od cenzure — nedostatak opšte kulture i otvorenosti ka drugim nacijama.
„Poznato je da su Austrougarska i Nemačka za vreme Prvog svetskog rata želele da Ukrajinu vide kao nezavisnu zemlju, a većina novinara i političara i dalje deli sličan stav zbog nedostatka kulture i znanja. Ti ljudi bi trebalo da otputuju na Krim, da nauče strane jezike i da budu otvoreni, jer to je jedini način da shvate da je Rusija deo Evrope i da Evrope neće biti bez Rusije“, zaključio je Djuik.
Čitajte više na Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















