U ritmu valcera
Veselom polkom Johana Štrausa Voz zadovoljstva u Prestonoj sali Zimskog dvorca u Sankt-Peterburgu otvoren je 9. Međunarodni muzički festival Veliki valcer. U toku 11 dana će se divna vesela i romantična muzika svirati u paradnim salama Državnog Ermitaža, u dvorcima Pavlovska, Carskog sela m Peterhofa. Komentar našeg peterburškog dopisnika Anatolija Novoselova.
Sjajni valceri, Bečki valcer, Bečki bal, Omiljeni valceri, ...samo valcer. Samo nazivi koncerata tog veoma popularnog festivala svedoče da će devetog leta uzastopce divna muzika Johana Štrausa pružiti Peterburžanima i gostima grada jedinstvenu mogućnost da se vrate u doba od pre 150 godina i nađu u bezbrižnoj vangradskoj atmosferi zadovoljstva.
Sve je počelo sredinom 30-ih godina 19. veka kada je u Rusiji bila sagrađena prva železnica. Ona je spojila vangradske letnje rezidencije ruskih imparatora Carsko Selo i Pavlovsk blizu Peterburga. Radi prijema gostiju bila je sagrađena Pavlovska železnička stanica. Tu je bilo sve da bi publika prijatno provela nekoliko sati. Stanica je imala ne samo restoran, baštu sa fontanama, već i veliku koncertnu dvoranu za nekoliko stotina ljudi, gde su svirali valcere, polke, galope i marševe. Kasnije se Pavlovska železnička stanica pretvorila u centar peterburškog muzičkog života. Leti 1856. godine je ovde prvi put nastupao Johan Štraus. On je doživeo neviđeni uspeh kod ruske publike, zato je posle toga gostovao u Rusiji u toku 10 letnjih sezona uzastopce. Posle kraće pauze on je došao 11. put.
Danas se u okviru muzičkog festivala Veliki valcer održava 11 koncerata - po broju letnjih sezona, koje je Johan Štraus proveo u Peterburgu. Ti koncerti okupljaju ruske i austrijske zvezde opere i operete, u njima učestvuju najbolji dirigenti, muzičari i orkestri, - priča umetnički rukovodilac festivala Julija Kantor.
Štrausa u Rusiji doživljavaju skoro kao ruskog kompozitora. Najpoznatija dela je Johan Štraus komponovao u Sankt-Peterburgu tokom tih 11 sezona. To su Polka Neva, Sećanje na Pavlovsk, kadrilja Na Streljninskoj terasi, Oproštaj od Peterburga i mnoga druga. Kakav bi bio život Štrausa da nije dolazio ovamo i da nije mu se desio divan, dugačak, ali s tragičnim finalom roman, kada je bio zaljubljen u divnu rusku devojku, kompozitora Olgu Smirnitsku. Međutim, njeni roditelji nisu dozvolili njihov brak. Odavde potiču i nijanse tragizma u kasnijem stvaralaštvu Johana Štrausa. Svake godine posećujem godišnje skupove međunarodnog Štrausovskog društva. To se obično dešava u proleće. Dolaze ljudi iz različitih zemalja, donose projekte povezane s klasičnom muzikom za igru. Beč je u dobrom smislu zarazio čitavu Evropu, ali je naš festival bez premca. Tu ima koncerata posvećenih antologiji stvaralaštva porodice Štraus, ali nema festivala koji se premešta zavisno od mesta njegovih gostovanja, u kojima je bio i violinista, i kompozitor, i dirigent. Upravo zato zapadni kolege ispoljavaju prema nama pažnju i interesovanje, a možda i stvaralačku ljubomoru.
9 Muzički festival Veliki valcer će biti završen velikim Koncertom na zahtev publike. Posle završetka osnovnog programa pevači i muzičari će izvesti najbolja dela Johana Štrausa koja tako voli ruska publika. Orkestar Državnog Ermitaža pod upravom šarmantnog moskovskog dirigenta Vladimira Zive, koji ima dinamičan i veseo štrausovski način izvođenja, predstaviće uvertiru za operetu Johana Štrausa Slepi miš.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















