Sudski presedan za Kosovo i čitav svet
Međunarodni sud UN u Hagu objavio svoje konsultativno mišljenje povodom toga da li samoproglašena nezavisnost Kosova odgovara međunarodnom pravu. Priznato je da odgovara. Evo šta piše naš analitičar Petar Iskenderov.
Od samog početka - a odgovarajući zahtev je stigao u Međunarodni sud UN iz Generalne skupštine UN još u oktobru 2008. godine, bilo je jasno da će se u praksi sukobiti međunarodno pravo i ono što se obično naziva politička svrsishodnost. Slučaj priznanja nezavisnosti Kosova od strane međunarodne zajednice nosi karakter presedana. Nikada još u svojoj istoriji Međunarodni sud UN nije razmatrao pitanje teritorije koja je objavila da izlazi iz sastava države članice UN bez saglasnosti poslednje. Zato su se i ozbiljno usijale strasti povodom presude.
To su potvrdile i otvorene rasprave održane u decembru 2009. u Hagu. Protivnici kosovske nezavisnosti na čelu sa Srbijom i Rusijom su podvlačili grubo kršenje međunarodno-pravnih normi, između ostalog principa nepovredivosti granica, a Francuska je još tada sumnjala u punomoćja Međunarodnog suda UN da razmatra dato pitanje, koje po mišljenju Pariza nosi isključivo politički karakter. Njihovi oponenti, koje predstavljaju albnaske vlasti Kosova, SAD i vodećih zemalja članica EU, koji su već priznali kosovsku nezavisnost, govorili su o njoj kao o gotovoj činjenici. Kasnije održane zatvorene debate samo su potvrdile tu tendenciju. Ali pošto se odluke u datom slučaju prihvataju prostom većinom glasova, jasno je da su albanski separatisti Kosova od samog početka mogli da računaju na uspeh.
Oni to nisu ni krili. Ministar inostranih poslova u pokrajinskom kabinetu Skender Huseni već je obećao da je vlada puna odlučnosti da uspostavi vlast na čitavoj teritoriji Kosova, drugim rečima da pokuša da uzme pod kontrolu njegove severne regione, naseljene Srbima. Mada treba podsetiti da za razliku od odluke samog Međunarodnog suda UN, njegove preporuke nemaju obavezujuću snagu. Uporedo sa tim, poznati ruski balkanolog Ana Filimonova smatra:
To daje legitimnost sasvim nelegitimnom aktu proglašenja nezavisnosti od strane manjine u autonomnoj pokrajini Kosovo i kursa na dalje jačanje kosovskih institucija vlasti. Šta to znači za Srbe? Za one Srbe koji žive južnije od Ibra? To znači da će se oni postepeno absorbovati. To znači odustajanje od sopstvene vekovne istorije, od svojih iskonskih korena. I faktor absorbcije time se ne ograničava. Sada već postoji pretnja po Južnu Srbiju, gradove Preševo, Medveđa i Bujanovac i naravno, to je udarac po naonalnoj samosvesti Srba.
Ipak nije sve tako jednostavno. Ova doluka će još otići na razmatranje Generalane skupštine UN u septembru tekuće godine. Potpredsednik vlade Srbije Božidar Đelić tim povodom već je upozorio da će njegova zemlja predstaviti članovima UN nacrt rezolucije u kojoj će biti odražena težnja na kompromis po svim pitanjima, uključujući status Kosova - tačnije sadržaće zahtev novih pregovora između Beograda i Prištine.
Osim toga, zaključci i posebno argumentacija aktuelne odluke Suda izlazi van okvira Kosova i čitavog balkanskog regiona. Oni će biti pažljivo proučeni i primenjivaće se na druge slične konflikte, između ostalog na Kavkazu i u drugim regionima postsovjetskog prostora. A to znači da današnja odluka nije kraj kosovskog slučaja, već prolog za nove geopolitičke bitke.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















