Otvoren slovenski svet
Majstori scene iz Bugarske, Srbije, Belorusije, Ukrajine i Rusije pokazuju svoje predstave na 8. pozorišnom vestivalu Zlatni vitez koji se krajem oktobra održava u Moskvi.
Forum Zlatni vitez, pokrenut još 1991. godine kao konematografska smotra, vrlo se proširio i sada objedinjava različite vidove umetnosti. Ali deviza i zadaci ostali su nepromenjeni: Za moralne i hrišćanske ideale, za uzdizanje čovekove duše, evo za šta se zalažu svojim stvaralaštvom njegovi učesnici. I, naravno, teže ka jačanju i proširenju međuslovenskog kulturnog prostora.
Kakvo je mesto pozorišta u tom prostoru, da li postoji pojava kao što je slovensko pozorište? Razmišljajući nad tim pitanjem, glavni urednik lista Pozorišni život, član žirija festivala Oleg Pivovarov u intervjuu za Glas Rusije primetio je: U svakom slučaju slovensko pozorište nije nekakva enklava, gde igraju, recimo, samo pesme klasika ruske dramaturgije Aleksandra Ostrovskog.
Nesumnjivo, postoje zajednički koreni kako evropske, tako i slovenske umetnosti, nastavlja ekspert. Među njima ne postoji nekakav kineski zid. I ako se govori o slovenskom pozorištu, tu nema ni šovinizma, ni nacionalizma, ni panslavizma. Postoji pitanje: ko smo mi, odakle smo, kuda idemo? Drugačije govovreći: kakve su vrednosti, između ostalog i pozorište, onih koji sebe nazivaju Slovenima? Ja, na primer, pamtim odličnu predstavu Idiot po Dostojevskom, nažalost, preminulog velikog srpskog reditelja Steve Žigona. Tamo je postojao spoj zagonetne slovenske duše i evropske tehnike, evropskog pozorišnog mišljenja, govori Oleg Pivovarov i dodaje: vrlo je zanimljivo pratiti kako se razvija slovensko pozorište, u koju stranu se kreće. Mislim da je to važna misija festivala Zlatni vitez. Postoji još jedna osobenost ovog foruma: on okuplja pozorište, izgrađeno na shvatanju zašto je ono potrebno čoveku, šta želi da mu kaže. Život se menja, i to povlači za sobom izmene i u umetnosti scene, zato što pozorište ne radi u bezvazdušnom prostoru, ono reaguje na to što se dešava u svetu, što se dešava sa čovekom.
A sa čovekom se ponekada dešavaju zagonetni, teško objašnjivi događaji - kao, na primer, u predstavi Pamtite nas. Nju prikazuje na festivalu Ruski Omladinski teatar. A postavku j eizveo reditelj Vladimir Bogatirev po drami Jevgenija Kljueva - poznatog ruskog lingviste i dramaturga, koji živi u Danskoj. Zbog toga su ga čak prozvali ruskim Andersenom. Mada je drama Pamtite nas pre bliža fantastici Luisa Kerola.
U podmoskovskoj šumi izgubio se nekakav načelnik i njegova sekretarica. Najvažnije što oni treba da usvoje u novoj realosti je neobjašnjivost bitisanja. Mlada devojka to bolje postiže nego njen šef. Reditelj Vladimir Bogatirev je rekao u intervjuu za Glas Rusije kakav smisao vidu u toj priči.
To je u celini dramska situacija, kaže reditelj, zato što bismo želeli da svet fantazija i stvaralaštva može da se spoji iz stvarnosti koja od nas zahteva samo nekakav prakticizam. Mada u suštini realni svet je mnogo bogatiji, čudesniji, zanimljiviji nego što ga osećamo. I u predstavi je reč o duhovnoj slobodi, o tome da budemo otvoreni.
Otvorenost prema raznim idejama, raznim tradicijama pokazuje u celini pozorišni festival Zlatni vitez, na čijem programu su predtave od ruske klasike do evropskog apsurda.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: www.zolotoyvityaz.ru/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















