13. novembar svetski dan dobrote
Reči zahvalnosti, osmesi i dobra dela - to je sve tako jednostavno i važno, - podseća nas Dan dobrote koji se obeležava 13. novembra. Taj praznik postoji u mnogim zemljama već u toku više od 10 godina: tog dana je 1998. godine u Tokiju bila održana prva konferencija Svetskog pokreta za dobrotu. Učesnici tog pokreta deklariraju svoj cilj – stvaranje boljeg, prožetog saučešćem sveta, te stalno registruju nove ideje i i načine ostvarivanja dobrih dela.
Pre godinu dana moskovske omladinske organizacije su pozvale da se zagrli što više ljudi, u drugim zemljama za taj praznik je uobičajeno da se poklanja poznanicima i nepoznatim ljudima cveće. Međutim, postoji mišlenje da nisu svi ljudi sposobni za dobrotu, njima neće pomoći ni praznik, ni cveće. Ustvari dobrotu ima svako, - kaže psiholog, pisac Sergej Ključnikov.
Mnogi naučnici smatraju: neki genetski programi svedoče o prisustvu gena dobrote, milosrđa, povezanog sa brigom o potomstvu. U tom slučaju je taj osećaj bio svojstven i čovekolikim majmunima kao prethodnicima čoveka. Zato darvinisti smatraju da je dobrota – kao gen i kao potencijal postoji u svakom čoveku. Oni, koji smatraju da je čovek nastao na drugi način, odnosno, religiozni ljudi, tvrde da je čovek po prirodi dobar. Smatram da je čovek po prirodi i dobar i zao, zavisno od vaspitanja pobeđuje jedno ili drugo.
Ako je pobedio dobri gen, onda 13. novembra, prema savetima iz Interneta, može da se učini sledeće: odneti svoje igračke u sirotište, platiti nekome kartu u društvenom saobraćaju, pustiti nekoga preko reda, poslati roditeljima razglednicu sa izjavom ljubavi, izreči kompliment nepoznatom licu, nositi beskućnicima ručak i mnoge druge stvari. Sve je to sposobno da izazove lančanu reakciju dobrote u čitavom društvu. Time je cilj postignut. Osim toga, dobri ljudi su ređe bolesni i duže žive, - podseća na tu poznatu stvar Sergej Ključnikov.
Tvrdnje naučnika da je dobrota korisna za sopstveno zdravlje osnovane su na empiričkom iskustvu i na različitim probama. Čovek koji se ne samo vlada kao dobri, već i oseća se kao takav, ređe od zlog čoveka ima negativne emocije – depresiju, agresiju. To je čovek pozitivne psihologije. On oseća prema drugima ljubav, saučešće, ima emogcije radosti. Te emocije pozitivno utiču na zdravlje, doprinose povoljnom hormonskom stanju, biohemijski deluju na organizam, podmlađujući ga, čak i pomažu kardio-vaskularnom sistemu da normalno funkcioniše. Što više pozitivnih emocija, to duže živi ljudsko srce.
Veliki ruski pisac Lav Tolstoj je nazivao dobrotu najneophodnijim začinom, jer najbolje osobine bez dobrote ništa ne vrede, a najgori poroci s njom se lako opraštaju. Dan dobrote je odličan razlog da se drugima pokloni i sami osete malo topline.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- praznik
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















