Leteća žaba kao način dobijanja nobelove nagrade
Među ruskim naučnicima-nobelovcima se našlo još dvoje. Počasnu diplomu i zlatnu medalju sa profilom osnivača nagrade iz ruku švedskog kralja Karla 16. dobili su pripadnici ruske škole fizike – Andrej Gejm i Konstantin Novoselov. Takvu visoku ocenu su naučnici dobili za otkriće najčvrstijeg i najtanjeg materijala u svetu – grafena.
Već u toku nekoliko godina taj se materijal nalazi u centru pažnje perspektivnih sfera primene raste geometrijskom progresijom. Recimo, u elektronici tranzisteri na osnovi grafena će potisnuti siliciumske, promeniće se ekrani mobilnih telefona i televizora. Aparati će postati manji i lakši.
Prenerežuje ne samo otkriće Gejma i Novoselova, već i način kojim je to otkriće učinjeno: naučnicima su trebali samo flaster i delić srca jedne olovke. Tanka mrena grafitskih mrvica na flasteru je ustvari grafen. Inače, sve probe tih fizičara su interesantne i razumljive čak i za one, koji nemaju veze sa naukom. Na primer, prethodna etapa nastanka grafena je otkriće efekta levitacije – leta predmeta u prostoru bez ikakvog oslonca. Nama je bilo dosadno, priča Andrej Gejm, - da objavimo u naučnom časopisu članak o svojstvima magnetskih polja bez očigledne ilustracije. Zato smo pomislili da bi neko živo biće moglo da lebdi. S mišem nije uspelo. On se držao kandžama za kraj suda, a žaba je lebdela.
Međutim, ozbiljni naučnici ne baš uvek adekvatno prihvataju takve neobične korake, - žali se Andrej Gejm, - jer su bile komplikacije u vezi sa radom o grafenu.
Teško je bilo ne samo napisati rad, već ga i objaviti. Pre nego što ga je prihvatio, časopis Nejče ga je dva puta odbio. Iz toga proizilazi: ako je neko odbio da objavi vaš rad – Nejče ili neki drugi naučni časopis, nemojte se predati. Moguće je da taj rad vredi Nobelovu nagradu.
Mora da se istakne da su neobični ne samo eksperimenti Andrej Gejma i njegovog kolege Konstantina Novoselova, već i njihov odnos prema slavi. Želimo da se što pre završi ova galama da bi nastavili da radimo, - kaže Andrej Gem.
Mislio sam da je Nobelova nagrada, kao i one od pre, poput komada metala. Međutim, drugi ljudi to smatraju velikim blagom. Priznajem, još nisam naučio da živim s tim blagom.
U istorijatu Nobelove nagrade to nije prvi slučaj kada su ruski naučnici-fizičari dobili visoku nagradu. Sve do sada je nobelovaca bilo 10: među njima su Lav Landau, Nikolaj Basov, Aleksandar Proohorov, Petar Kapica, Žores Alferov. Ni današnji fizičari neće biti poslednji na tom spisku.
- Izvor
- Golos Rossii, © Foto: «Vesti.Ru»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Nobel
- istraživanje
- pronalazak
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















