Ruska arktička ekspedicija napušta region Severnog pola
O pravnim aspektima problema govori stručnjak za pomorsko pravo Vasilij Guculjak.
"Ako naša zemlja pruži ubedljive dokaze da je dno Arktika na kojem se vrše istraživački radovi prirodni nastavak našeg epikontinentalnog pojasa, onda je sledeća etapa ponovna predaja molbe u komisiju UN za određivanje granica. I odluka je obavezujuća za sve zemlje", istakao je ruski ekspert.
Dalje je on podsetio da je u decembru 2001. RF, odmah posle stvaranja ovog međunarodnog organa u skladu sa konvencijom UN za pomorsko pravo predala prijavu za uvećanje svog epikontinentalnog pojasa u predelu 200 nautičkih milja. Ali, nažalost, ona je bila odbijena pošto su dokazi koje su tada naveli ruski naučnici bili nedovoljno ubedljivi. Zato je Rusija preduzela sasvim ispravnu odluku – opremila je veliku arktičku ekspediciju. Njen glavni cilj je uzimanje uzoraka tla i njihovo upoređivanje sa odgovarajućim uzorcima u našem epikontinentalnom pojasu. I ako ti uzorci po hemijskim karakterisikama budu slični, to će i biti jedan od argumenata u korist ruskog zahteva.
Kao što je poznato, arktički epikontinenatalni pojas je veoma bogat rezervama nafte, gasa i drugih korisnih ruda. I naravno, na te rezerve osim Rusije pretenduje još nekoliko polarnih zemalja – Kanada, Island, Norveška, Švedska, Finska i Danska. U bitku za pojas uključila se i Amerika, koja sve do sada nije ratifikovala konvenciju UN o pomorskom pravu. Da li to znači da će sve zemlje pretendenti morati da se na neki način dogovore između sebe? I da bez saglasnosti makar jedne od njih nove granice epikontinentalnog pojasa neće biti priznate? Bezuslovno, smatra Vasilij Guculjak. Upravo je u tome suština međunarodnog prava. I jasno je da o nekakvim jednostranim koracima, između ostalog od strane Rusije, ne može nikako biti govora. Potrebno je dogovarati se. Ali da bi se govorilo ubedljivo, potrebni su dokazi, a ne samo reči. Upravo u tome vidim cilj ove arktičke ekspedicije – staviti na sto relevantne dokaze. Tada se može govoriti i dogovarati, rezimirao je ekspert.
- Izvor
- ruvr.ru
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















