Konstantinov korak ka Bogu jedinome
Helenizam je dao duhovni teren za razvoj hrišćanskog učenja koje će car Konstantin Veliki 313, godine osnažiti Milanskim ediktom.
Mnogoboštvo ustupa mesto učenju o jednom Bogu, uobličava se verovanje o besmrtnosti duše i spasenju, moralnost je osnova čovekovog života...
Car Konstantin Veliki 313. godine Milanskim ediktom hrišćanstvu daje ravnopravan položaj sa ostalim religijama u Rimskom carstvu. Sledi Vaseljenski sabor u Nikeji na kojem se, uz Konstantinovo učešće, hrišćanstvo zaokružuje i "čisti od jeresi", pa tako čini sve moćnijim. I sam Konstantin, pred smrt 337. godine, prima novu veru...
Ali, ništa ne biva tek tako. Put do uobličenja hrišćanstva trajao je vekovima. Rad "Neki filozofski razlozi prihvatanja hrišćanstva u poznom Rimskom carstvu" na prošle nedelje završenom Međunarodnom naučnom skupu "Niš i Vizantija" izložila je dr Slađana Ristić - Gorgiev, docent na Filozofskom fakultetu u Nišu (Grupa filozofija).
- Zahvaljujući caru Konstantinu, hrišćani više nisu bili progonjeni i mogli su, ravnopravno, kao i drugi, da ispovedaju svoju veru. On je hrišćanstvu dao značajnu istorijsku i moralnu podršku. Njegovim činom je, uslovno, okončano jedno viševekovno zrenje ideje od politeizma (mnogoboštva) ka monoteizmu (verovanju u samo jedno boga) - kaže doktor filozofskih nauka Slađana Ristić - Gorgiev.
Razne filozofske ideje stare Grčke i Rima davale su mogućnost stvaranja novog
filozofskog i religijskog sistema, drugačije sinteze tumačenja sveta. Iako ima duhovnu podlogu u helenističkoj misli, rano hrišćanstvo je nova tvorevina koja se izborila za opstanak na svetskoj sceni ideja. Šta je, ipak, preuzeto od antičkih filozofa?
- Ideja o postojanju jednog Boga nalazi se već kod Platona, Aristotela i drugih. Helenski su koreni i ideje o besmrtnosti duše i spasenju. Hrišćanstvo je primilo i ideju o neophodnosti moralnog i asketskog načina života kao puta dosezanja večnosti. Postoji kontinuitet ideja, ali ih je trebalo saobraziti duhu novih vremena. Očekivano, bilo je protivnika novog pogleda na svet - navodi dr Slađana Ristić - Gorgiev.
Hrišćanstvo je donosilo i nešto apsolutno novo, ali su neke hrišćanske dogme prevazilazile mogućnost ljudskog poimanja. Tu spadaju, na primer, dogme o bezgrešnom začeću, Svetoj trojici, vaskrsenju... Racionalnog objašnjenja nema, ali je to osnov za jačanje vere.
- Bog je jedan. Istina je jedna. U mudrosti je sadržana vera, a u veri mudrost. Filozofija je mudrost o božanskim i ljudskim stvarima i ona svoje otkrovenje dobija u hrišćanstvu. Tako su govorili mislioci, bilo kao prethodnica, bilo kao zagovornici ranog hrišćanstva. U istorijskom kontinuitetu neke podudarnosti su neminovne, kao što neminovno neke ideje bivaju odložene "u arhiv" - kaže dr Slađana Ristić - Gorgiev.
Ono čine se filozofija vekovima bavila, kroz hrišćanstvo je dobilo novu formu i novu snagu. Car Konstantin Veliki je filozofiju "saamo" pretočio u politiku, hrišćanima dao pravo na veru i... to njegovo delo traje do danas.
- Izvor
- narodne.mediaonweb.org
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















