Dijagnoza: rast spori ali sigurni
Svetska ekonomija sporo ali sigurno izlazi iz teške krize. Eksperti smatraju da će rast bruto-domaćeg proizvoda 2010. godine biti mnogo veći od 4 odsto.
Ove godine nije došlo do prodora. Svet je radio u običnom režimu: rešavao prvostepene zadatke, likvidirao posledice finasijskih potresa 2008. godine, trudio se da onemogući nove. Pred mikrofonom je glavni ekonomista kompanie Trojka Dijalog Evgenij Gavrilenkov.
To je neko inerciono kretanje na osnovi državne podrške, koja je obezbeđivala određeni tempo rasta. Sudeći po svemu, svetska ekonomija će porasti za 4 i nešto procenta. Ova godina nije donela neka iznenađenja. Verovatno je neko očekivao da će američka ekonomija, kao i evropska rasti bržim tempom. Neko je, naprotiv, predviđao nastavak recesije, drugi njen talas. Do toga nije došlo. Bilo je tromo, obazorivo kretanje na pozadini jeftinog novca.
Drugo je pitanje da taj jeftini novac nije uvek mogao da preraste u investicije. Naprimer, u SAD-ama mnogi investitori nisu mogli da nađu odgovarajuće projekte. Zato je nastala situacija ćorsokaka, - istakao je u intervjuu Glasu Rusije ekonomista Mihail Mamuta.
Investitori ne vide dovoljan broj objekata s dobrim perspektivama razvoja radi investiranja slobodnih sredstava. Zato, nažalost, novac, koji je često bio uložen u tržište likvidnosti, zatim preko određene vrste papira ili finansijskih instrumenata vraćao natrag. Takva cirkulacija će svakako podržati u određenom smislu potrošačku potražnju, ali ne pruža odgovor na pitanje: na račun kojih činilaca će se u dugoročnom smislu razvijati svetska ekonomija.
Međutim, mnogi eksperti se i dalje nadaju da će i te teškoće biti savladane. S tim su povezane pozitivne prognoze budućnosti svetske ekonomije. Ako je 2010. godine čitav svet gradio temelj nove zgrade, 2011. godine moraju se pojaviti klice novih ekonomskih odnosa. Važnu ulogu mora da odigra činilac odgođene potražnje i povećanje uticaja mladih ekonomija, među kojima Mihail Mamuta noročito izdvaja zemlje BRIK.
Bezuslovno, veliku ulogu u obezbeđivanju ekonomskog rasta u svetskim razmerima mogu da odigraju kineska i indijske ekonomije, inače zemlje BRIK. Pri tome ne verujem da njihov uticaj na ekonomiju može da poraste do razmera koji se mogu uporediti s uticajam današnje evrozone u kratkom roku. To je ipak proces koji će trajati najmanje deceniju, možda i više. Međutim, u tom periodu relativne stabilne makroekonomske situacije njihov uticaj mora da postepeno raste.
Što se tiče Rusije, predstoji joj da učini važne korake u procesu diverzifikacije ekonomije, sprovođenja neophodnih reformi upravljanja i podizanja odnosa sa stranim partnerima na viši nivo.
- Izvor
- Golos Rossii, © kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















