Norveška se zvanično odvojila od Rusije
Parlament Norveške ratifikovao je Sporazum o Akrtiku, koji je potpisan sa Rusijom 2010. godine. Dokument zvanično razgraničava teritorije dve zemlje i ukida moratorijum na osvajanje naftnih i gasnih nalazišta arktičkog epikontinentalnog pojasa.
Pregovori o povlačenju linije razgraničenja u Barencovom moru vođeni su 40 godina. Sporna teritorija bilo je otprilike 175 hiljada kvadratnih kilometara morskog prostora. Spor je regulisan u etapama. 2007. godine pošlo je za rukom da se potpiše sporazum o Varjaškom zalivu koji je ukinuo niz protivrečnosti. A u septembru prošle godine bio je potpisan Sporazum o razgraničenju morskog prostora i saradnji u Barencovom moru i Severnom Ledenom okeanu, koji je postavio konačnu tačku u rusko-norveškim teritorijalnim neslaganjima.
Sporni region podeljen je bratski – skoro jednako. I Moskva i Oslo morali su da čine ustupke. Ali najvažnije je što su susedi konačno dobili jasne granice izuzetnih ekonomskih zona i epikontinentalnog pojasa, podvlači ekspert za pomorsko pravo Instituta za državu i pravo RAN Vasilij Guculjak.
Sporazum je postavio tačku na dugogodišnji spor između Norveške i Rusije. Koliko je to korisno Rusiji? Postoje dve dijametralno suprotne tačke gledišta. Jedni samtraju da je to nepovoljno Rusiji, zato što smo ustupili izvestan deo naše teritorije. Ja sam pristalica druge tačke gledišta: svaka određenost je bolja od neodređenosti.
Stupanjem na snagu sporazum ukida moratorijum na osvajanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa u Arktiku. To je posebno važno sada, kada su tradicionalna naftna i gasna nalazišta u značajnoj meri porošena i bez rezervi iz arktičkih riznica biće veoma teško osigurati energetsku bezbednost zemalja, nastavlja Vasilij Guculjak.
Linija koja razgraničava pomorske teritorije razgraničava ne samo površinu, već i podvodno prostranstvo. U provm redu to se tiče epikontinentalnog pojasa. Epikontinentalni pojas je takvo svojevrsno dno koje se nalazi uz obalu države i u kojoj je koncentrisano, po današnjim ocenama, preko jedne trećine svetskih rezervi prirodnih resursa, pre svega nafte i gasa.
Norveški parlamentarci odobrili su dokument bez povogora. Sada je reč na ruskim zakonodavcima. Očekuje se da će u Državnoj dumi RF Sporazum biti razmotren već u februaru.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Norveška
- odnosi
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















