Buđa na svastici
20. aprila, na godišnjicu rođenja najzloslutnijeg diktatora Evrope, na planini Taurakaljnis u Viljnusu pojavile su se tri zastave sa nacističkom simbolikom. I ne samo zastave, već tri velika platna sa svastikom u belom krugu i na crvenoj pozadini. I to ne samo da su se pojavile, već su sasvim mirno bile podignute na jarbole.
Po izjavi komesara policije litvanske prestonice, osumnjičeni za sada nije utvrđen. Što da se traži, ako se i u Viljnusu, i u drugim susednim baltičkim prestonicama svake godine održavaju marševi bivših legionara SS, ako su saradnike fašista proglasili borcima za slobodu? Mada, kao što se zna, ni o kakvoj slobodi za Letonce, Latvijce i Estonce nacistički firer nije ni mislio.
Jednom reči, nikakvu senzaciju u podizanju zastava sa svastikom u Viljnusu ne treba tražiti. Ali postavlja se pitanje: zašto 66 godina posle pobede nad fašizmom njegovi koreni još ostaju? Pri tome ne samo na Baltiku. Nedavno je nemački Zuddojče Cajtung objavio zanimljive rezultate anketiranja koje je sproveo univerzitet Bilefelda na porudžbinu fonda Fridriha Eberta u 7 zemalja EU – Nemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Porgugaliji, Holandiji, Poljskoj i Mađarskoj. Ispostavilo se da bi svaki treći Nemac hteo da vidi na čelu države čoveka koji bi upravljao zemljom bez osvrtanja na raspoloženja birča ili članov aparlamenta. Za čvrstu ruku se izjasnilo 40% Francuza i Engleza, a u Španiji i Portugaliji takvih se ispostavilo 60%. Oko polovine anketiranih smatra da je u Evropi previše migranata.
Neonacizam cveta u čitavoj Evropi, tvrdi ugledni srbski list Politika u velikom analitičkom članku pod naslovom Evropski marš. Direktni i indirektni uticaj neonacističkih organizacija raste od Holadnije i Belgije preko desnog bastiona Centralne Evrope – Austrije, Mađarske, Češke i Slovačke - do Balkana. U sve većoj meri u parlamentima sede ultra desničari, koji su dobili mandat zahvaljujući podršci neonacista. Mada je nacistička simbolika zabranjena u mnogim zemljama, norme, vrednosti, ubeđenja i ciljevi ove subkulture postaju globalna pojava, upozorava list Politika.
Možda je to i preterivanje. Ali podloga za desna ekstremistička raspoloženja postoji, smatra šef odeljenja za zemlje i regione Instituta za Evropu Vladislav Belov.
Nacionalizam, desni radikalizam i neonacizam rastu tamo gde postoje nerešeni ekonomski i socijalni problemi – bilo da su to migranti, bilo da je ekonomska politika. To su lekcije ne samo za Zapdanu Evropu, već lekcije za sve razvijene zemlje sveta, između ostalog za Rusiju. Izlaz je u rešavanju socijalno-ekonomskih problema. I ma koliko čudno zvučalo – u onoj politici koja u tom pogledu treba da bude sumerena na odavno zaboravljenu reč: internacionalizam. Tačnije, na mirnu koegzistenciju raznih nacija i naroda i na strogo presecanje svih pokušaja raspirivanja nacionalne mržnje.
Kako samtra naučnik, još dugo će teći traženje puteva za to kako da se izbije tle pod nogama neonacističkih i desnih radikala. Za sada, očilgedno, ne sme da se ne obraća pažnja na upozorenje već pomenutog srbskog lista Politika: Zlo opet preti. I mada je aktualna svastika pokrivena slojem buđi, onih koji bi hteli da je očiste u 21. veku, nažalost, ima više nego dovoljno.
- Izvor
- Golos Rossii, © foto: SXC.hu/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















